Zemlje Krune sv. Stjepana

Grb Zemalja Krune sv. Stjepana: u sredini mađarski grb; uokolo (u smjeru kazaljke na satu) grbovi Hrvatske, Transilvanije, Rijeke, Bosne i Hercegovine, Slavonije i Dalmacije.

Zemlje Krune sv. Stjepana (mađ. Szent István Koronájának Országai - Zemlje Krune sv. Stjepana, Szent Korona Országai - Zemlje Svete krune, Magyar Korona Országai - Zemlje Mađarske krune ili Magyar Szent Korona Országai- Zemlje Mađarske svete krune; njem. Länder der heiligen ungarischen Stephanskrone - Zemlje svete Mađarske krune sv. Stjepana) povijesni je naziv kojim se označavalo zemlje koje su personalnom unijom povezane s Ugarskim kraljevstvom. Ovaj složeni skup država ponekad se prema srednjovijekovnoj terminologiji nazivao i Archiregnum Hungaricum (lat. Ugarsko nadkraljevstvo). U središtu toga pojma bila je Kruna sv. Stjepana.

Uporaba naslova

Naslov „Zemlje Krune sv. Stjepana“ bio je u uporabi u 18. i 19. stoljeću, a označavao je onaj dio Habsburške Monarhije i kasnije Austro-Ugarske Monarhije koji je bio povezan s Ugarskim kraljevstvom, za razliku nasljednih habsburških zemalja koje su pripadale i Svetom Rimskom Carstvu ili kasnije Austrijskom Carstvu.

Zemlje Krune sv. Stjepana označene su zelenom bojom (16 i 17) na karti Austro-Ugarske. Bosna i Hercegovina (18) imala je poseban položaj i bila je pod zajedničkom austro-ugarskom upravom, dok Hrvatska i Ugarska nisu nikad odustale od Dalmacije (5).

Te su zemlje bile:

• Ugarsko kraljevstvo (s današnjom Slovačkom, i dijelovima Vojvodine)
• Kraljevina Hrvatska i Slavonija (nekad i Kraljevina Hrvatska ili Trojedino kraljevstvo Hrvatske, Slavonije i Dalmacije)
• Veliko kneževstvo Transilvanija

Prilikom sklapanja Austro-ugarske nagodbe 1867., Ugarski sabor uspješno se odupro odvajanju Transilvanije iz Zemalja Krune sv. Stjepana, budući da je ta zemlja predstavljala dio srednjovijekovne Mađarske. S druge strane, hrvatsko-ugarska strana nije uspjela postići da im se pridruže i Dalmacija, Bosna i Hercegovina, Galicija i Lodomerija, koje su ostale pod austrijskom upravom. Hrvatsko-ugarske vlasti nisu nikad priznale takvo stanje stvari, te su ove zemlje, prema zakonu koji je vladao u Hrvatskoj i Ugarskoj pripadale tim kraljevstvima.

Nakon što je Transilvanija ušla u uniju s Mađarskom 1848. i 1867., ovaj je naslov označavao Ugarsko kraljevstvo i Kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju.

29. listopada 1918. Hrvatski sabor donio je odluku o raskidanju državno-pravnih veza s Austrijom i Ugarskom, čime je izričaj „Zemlje Krune sv. Stjepana“ izgubio značenje.

Vidi još

• Kruna sv. Stjepana
• Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom
• Habsburške nasljedne zemlje
• Krunske zemlje
• Zemlje Češke krune