Užička republika: razlika između inačica
m Bot: kategorija: Nestale države u Bivše države |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{dz|[[Užička republika (1974)]]|istoimeni film}} |
|||
{{Okvir bivše zemlje svijeta |
{{Okvir bivše zemlje svijeta |
||
|ime= Užička Republika |
|ime= Užička Republika |
||
| Redak 41: | Redak 42: | ||
|fusnote= <sup><small>1</small></sup> - Kao neslužbena himna su se koristile razne partizanske pjesme i ''[[Hej Slaveni]]''<br><sup><small>2</small></sup> - Predsjednik Glavnog narodnog vijeća Srbije<br><sup><small>3</small></sup> - Generalni sekretar KPJ i Vrhovni zapovjednik partizana |
|fusnote= <sup><small>1</small></sup> - Kao neslužbena himna su se koristile razne partizanske pjesme i ''[[Hej Slaveni]]''<br><sup><small>2</small></sup> - Predsjednik Glavnog narodnog vijeća Srbije<br><sup><small>3</small></sup> - Generalni sekretar KPJ i Vrhovni zapovjednik partizana |
||
}} |
}} |
||
'''Užička Republika''' je naziv za veliki [[partizani|partizanski]] slobodni teritorij, nastao [[1941]]., nakon što su [[nacisti]] okupirali [[Jugoslavija|Jugoslaviju]]. O njoj je snimljen i [[Užička republika ( |
'''Užička Republika''' je naziv za veliki [[partizani|partizanski]] slobodni teritorij, nastao [[1941]]., nakon što su [[nacisti]] okupirali [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslaviju]]. O njoj je snimljen i [[Užička republika (1974)|istoimeni film]]. |
||
To je bila država [[socijalizam|socijalističkog]] usmjerenja u zapadnoj [[Srbija|Srbiji]] i, djelomično, istočnoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni]] pod vlašću [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|jugoslavenskih partizana]], stvorena tijekom [[1941]]. godine za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. U biti, jedina veza Užičke Republike s državnošću bila je organizirana vlast na privremeno oslobođenom području. Užička Republika nije imala stalne granice, već su se one mijenjale gotovo svakodnevno sa svakim pokretom partizana na jednoj i okupatora na drugoj strani, a otprilike su zauzimale područje od rijeka [[Drina|Drine]] na zapadu [[Zapadna Morava|Zapadne Morave]] na istoku i od rijeke [[Skrapež]]a na sjeveru do [[Uvac|Uvca]] na jugu. Država je trajala samo 67 dana, od [[24. rujna]] do [[29. studenog]] 1941., a potom je pala u ruke njemačkog [[Wehrmacht]]a i [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|četnika]], dok su se partizani povukli prema [[Sandžak]]u. |
To je bila država [[socijalizam|socijalističkog]] usmjerenja u zapadnoj [[Srbija|Srbiji]] i, djelomično, istočnoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni]] pod vlašću [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|jugoslavenskih partizana]], stvorena tijekom [[1941]]. godine za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. U biti, jedina veza Užičke Republike s državnošću bila je organizirana vlast na privremeno oslobođenom području. Užička Republika nije imala stalne granice, već su se one mijenjale gotovo svakodnevno sa svakim pokretom partizana na jednoj i okupatora na drugoj strani, a otprilike su zauzimale područje od rijeka [[Drina|Drine]] na zapadu [[Zapadna Morava|Zapadne Morave]] na istoku i od rijeke [[Skrapež]]a na sjeveru do [[Uvac|Uvca]] na jugu. Država je trajala samo 67 dana, od [[24. rujna]] do [[29. studenog]] 1941., a potom je pala u ruke njemačkog [[Wehrmacht]]a i [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|četnika]], dok su se partizani povukli prema [[Sandžak]]u. |
||
Inačica od 26. travnja 2009. u 14:32
Ovo je glavno značenje pojma Užička republika. Za istoimeni film pogledajte Užička republika (1974).
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
.svg){kind=small}
Užička Republika je naziv za veliki partizanski slobodni teritorij, nastao 1941., nakon što su nacisti okupirali Jugoslaviju. O njoj je snimljen i istoimeni film.
To je bila država socijalističkog usmjerenja u zapadnoj Srbiji i, djelomično, istočnoj Bosni pod vlašću jugoslavenskih partizana, stvorena tijekom 1941. godine za vrijeme Drugog svjetskog rata. U biti, jedina veza Užičke Republike s državnošću bila je organizirana vlast na privremeno oslobođenom području. Užička Republika nije imala stalne granice, već su se one mijenjale gotovo svakodnevno sa svakim pokretom partizana na jednoj i okupatora na drugoj strani, a otprilike su zauzimale područje od rijeka Drine na zapadu Zapadne Morave na istoku i od rijeke Skrapeža na sjeveru do Uvca na jugu. Država je trajala samo 67 dana, od 24. rujna do 29. studenog 1941., a potom je pala u ruke njemačkog Wehrmachta i četnika, dok su se partizani povukli prema Sandžaku.
Prilikom povlačenja preko Zlatibora, u studenom i prosincu 1941. godine, pratile su ih njemačke jedinice, koje su tada strijeljale osam boraca Druge čačanske partizanske čete, pet boraca Šeste ibarske partizanske čete, osamnaest boraca Tamnavskog partizanskog bataljuna, kao i 41 civilnu osobu sa Zlatibora. U partizanskoj bolnici koja se nalazila na Zlatiboru Nijemci su strijeljali sedamnaest ranjenika, boraca Užičkog odreda, šest civila iz užičkog kraja, četrnaest ranjenika iz Čačanskog odreda, jednog civila iz čačanskog kraja, jednog ranjenika iz Posavskog odreda, tri ranjenika iz Valjevskog odreda, po jednog ranjenika iz Kopaoničkog i Mačvanskog odreda, dva ranjenika iz Šumadijskog odreda, dva iz Kosmajskog odreda, jednog iz Kragujevačkog odreda i četvoricu drugih boraca ranjenika.