Banija (Karlovac): razlika između inačica
m +društva |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Banija''' je [[Karlovac|karlovačko]] naselje na lijevoj obali [[Kupa|Kupe]] i [[gradska četvrt]] koja je do [[1903]]. bila samostalna upravna općina hrvatsko-slavonske Zagrebačke županije u sastavu Karlovačkoga kotara. Današnja Banija kao [[naselje]] grada Karlovca ima poduzetničku zonu Banija – Ilovac III, Osnovnu školu Banija, ljekarnu, kino ''Banija'', benzinsku postaju i praonicu, te Taekwondo klub 'Banija'. Prema podatcima Turističke zajednice Karlovačke županije, Banija se kao [[naselje]] spominje već u 14. stoljeću.<ref><small>Službeno mrežno mjesto.</small> [http://www.karlovac-touristinfo.hr/karlovac.asp Turistička zajednica grada Karlovca] : O gradu. <small>(zadnji put učitano 2009-06-17)</small></ref> Nekoć je naselje imalo vlastitu željezničku postaju;<ref>Mihalić, Stjepan. ''Ćaskanja u suton : Feljtoni'', Ogranak Matice hrvatske u Karlovcu, Karlovac, 1969., str. 59. – 60.</ref> danas su i najudaljeniji dijelovi naselja udaljeni od željezničke postaje do 1 km. Franjo Poljak je iz [[Karlovac|karlovačke]] Banije komunicirao s Františekom Hlaváčekom |
'''Banija''' je [[Karlovac|karlovačko]] naselje na lijevoj obali [[Kupa|Kupe]] i [[gradska četvrt]] koja je do [[1903]]. bila samostalna upravna općina hrvatsko-slavonske Zagrebačke županije u sastavu Karlovačkoga kotara. Današnja Banija kao [[naselje]] grada Karlovca ima poduzetničku zonu Banija – Ilovac III, Osnovnu školu Banija, ljekarnu, kino ''Banija'', benzinsku postaju i praonicu, te Taekwondo klub 'Banija'. Prema podatcima Turističke zajednice Karlovačke županije, Banija se kao [[naselje]] spominje već u 14. stoljeću.<ref><small>Službeno mrežno mjesto.</small> [http://www.karlovac-touristinfo.hr/karlovac.asp Turistička zajednica grada Karlovca] : O gradu. <small>(zadnji put učitano 2009-06-17)</small></ref> Nekoć je naselje imalo vlastitu željezničku postaju;<ref>Mihalić, Stjepan. ''Ćaskanja u suton : Feljtoni'', Ogranak Matice hrvatske u Karlovcu, Karlovac, 1969., str. 59. – 60.</ref> danas su i najudaljeniji dijelovi naselja udaljeni od željezničke postaje do 1 km. Franjo Poljak je iz [[Karlovac|karlovačke]] Banije komunicirao s Františekom Hlaváčekom<ref>Agičić, Damir. ''Dragi Franta!: hrvatska korespondencija Františeka Hlaváčeka (1896-1904)'', Srednja Europa, Zagreb, 2003.</ref> češkim novinarom i političarem te glavnim tajnikom Češke narodne demokracije. |
||
== Gradska četvrt Banija == |
== Gradska četvrt Banija == |
Inačica od 18. lipnja 2009. u 00:02
Banija je karlovačko naselje na lijevoj obali Kupe i gradska četvrt koja je do 1903. bila samostalna upravna općina hrvatsko-slavonske Zagrebačke županije u sastavu Karlovačkoga kotara. Današnja Banija kao naselje grada Karlovca ima poduzetničku zonu Banija – Ilovac III, Osnovnu školu Banija, ljekarnu, kino Banija, benzinsku postaju i praonicu, te Taekwondo klub 'Banija'. Prema podatcima Turističke zajednice Karlovačke županije, Banija se kao naselje spominje već u 14. stoljeću.[1] Nekoć je naselje imalo vlastitu željezničku postaju;[2] danas su i najudaljeniji dijelovi naselja udaljeni od željezničke postaje do 1 km. Franjo Poljak je iz karlovačke Banije komunicirao s Františekom Hlaváčekom[3] češkim novinarom i političarem te glavnim tajnikom Češke narodne demokracije.
Gradska četvrt Banija
U gradskoj četvrti ovoga naselja živi 3818 stanovnika i 3463 birača. Sjedište gradske četvrti je u Ulici Dr. Ante Starčevića br. 20, a predsjednik gradske četvrti je Damir Tuškan.[4]
Upravna općina Banija
Upravna općina Banija bila je načinjena od nekoliko poreznih općina. Na Baniji su u razdoblju od 1880. do 1910. bile 422 kuće, s prosječno 8 stanovnika u jednoj kući.[5] Općine Banija i Švarča pripojene su gradu Karlovcu 1903. [6] Ujedinjenjem općina Banija i Švarča i njihovih zaselaka s općinom Karlovac, prevelik je teret pao na Karlovac da bi bio u stanju voditi potrebnu brigu o svim pridruženim općinama i njihovim specifičnim problemima.[7] Od gospodarskih subjekata postojala je »Zagorka«, tvornica cementnoga crijepa.
Nacionalni sastav karlovačke općine Banija u 1910. godini [8] |
Hrvata | Madžara | Slovenaca | Čeha | Slovaka | Nijemaca |
---|---|---|---|---|---|---|
– | 3211 | 94 | 152 | 15 | 1 | 77 |
Osnovna škola
Godine 1858. imala je općina Banija lijepi prihod od vinotočja i župnik Ivan Mašek ishodi, da je općina Banija odredila za gradnju nove škole 6666 forinti.[9] To je bila prva osnovna škola izgrađena u današnjem naselju, a najstariji dokumenti o njezinu radu potječu iz 1894. Današnja Osnovna škola Banija u Karlovcu nalazi se na lijevoj obali Kupe, gotovo u središtu grada. Na sjevernoj strani je maleni voćnjak koji je sađen 1993. godine. Nova škola je izgrađena 1961. godine zajedno sa športskom dvoranom.
Društva [10]
- Obrtna velika zadruga u obćini Baniji, od 1876.
- Vojno veteransko društvo na Baniji, od 1900.
- Kuglaški športski klub Banija, od 1935.
Vanjske poveznice
- Osnovna škola 'Banija' u Karlovcu
- Taekwondo klub 'Banija' u Karlovcu
- Karlovac danas – portal sa vijestima iz grada Karlovca i županije – odjeljak posvećen gradskoj četvrti Banija
- Rkt. župa Sveta tri kralja na Baniji u Karlovcu
Izvori i bilješke
- ↑ Službeno mrežno mjesto. Turistička zajednica grada Karlovca : O gradu. (zadnji put učitano 2009-06-17)
- ↑ Mihalić, Stjepan. Ćaskanja u suton : Feljtoni, Ogranak Matice hrvatske u Karlovcu, Karlovac, 1969., str. 59. – 60.
- ↑ Agičić, Damir. Dragi Franta!: hrvatska korespondencija Františeka Hlaváčeka (1896-1904), Srednja Europa, Zagreb, 2003.
- ↑ Službeno mrežno mjesto. Grad Karlovac – Gradske četvrti i mjesni odbori
- ↑ Vrbetić, Marija; Szabo, Agneza; Lipovšćak, Zdravko. Karlovac na razmeđu stoljeća: 1880–1914, Školska knjiga, Zagreb, 1989., stranica 8.
- ↑ Vrbetić, ibid., str. 58.
- ↑ Vrbetić, ibid., str. 16.
- ↑ Radić, Stjepan. Moderna kolonizacija i Slaveni, Matica hrvatska, Zagreb, 1904., str. 243.
- ↑ Strohal, Rudolf. Grad Karlovac opisan i orisan, Karlovac, 1906., stranica 86.
- ↑ Pleše, Slavica. Pravila društava : 1845. - 1945. : tematski vodič, Hrvatski državni arhiv, Zagreb, 2000.