Banija (Karlovac)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Banija (Karlovac). Za ostala značenja, pogledajte Banija (razdvojba).
Banija
Banija na karti Hrvatska
Banija
Banija
Banija na zemljovidu Hrvatske
Županija Zastava karlovacke zupanije.gif Karlovačka županija
Općina/Grad Karlovac
Zemljopisne koordinate 45°30′13″N 15°32′59″E / 45.503705°N 15.5498°E / 45.503705; 15.5498Koordinate: 45°30′13″N 15°32′59″E / 45.503705°N 15.5498°E / 45.503705; 15.5498
Stanovništvo (2001.)
 - Ukupno 3.818
Pošta 47000 Karlovac
Pozivni broj +385 (0)47
Autooznaka KA

Banija je karlovačko naselje na lijevoj obali Kupe i gradska četvrt koja je do 22. prosinca[1] 1902.[1][2] bila samostalna upravna općina hrvatsko-slavonske Zagrebačke županije u sastavu Karlovačkoga kotara. Današnja Banija kao naselje grada Karlovca ima poduzetničku zonu Banija – Ilovac III, osnovnu školu, dječji vrtić, ljekarnu, benzinsku postaju i praonicu, te Taekwondo klub 'Banija'. Prema podatcima Turističke zajednice Karlovačke županije, Banija se kao naselje spominje već u 14. stoljeću,[3] iako neki dokumenti, koji su preživjeli bremenitu povijest, spominju 1697. godine ovo naselje po prvi puta.[4] Nekoć je naselje imalo vlastitu željezničku postaju;[5] danas su i najudaljeniji dijelovi naselja udaljeni od željezničke postaje do 1 km. Svakoga 23. lipnja stanovnici susjedne Gaze (Gažani) i stanovnici Banije natječu se u gradnji ivanjskih krjesova i vatrometu, svaki na svojoj obali Kupe.[6] Banija je tako nazvana jer je uvijek bila pod banskom vlašću.[7] Stanovnici su Banijanci, a stanovnice Banijanke.[7][8]

Gradska četvrt Banija[uredi VE | uredi]

U gradskoj četvrti ovoga naselja živi 3818 stanovnika i 3463 birača. Sjedište gradske četvrti je u Ulici Dr. Ante Starčevića br. 20 a predsjednik gradske četvrti je Damir Tuškan.[9]

Upravna općina Banija[uredi VE | uredi]

Upravna općina Banija bila je načinjena od nekoliko poreznih općina. Na Baniji su u razdoblju od 1880. do 1910. bile 422 kuće, s prosječno 8 stanovnika u jednoj kući.[10] Odlukom Gradskoga magistrata[1] (22. prosinca 1902.) gradu Karlovcu su pridružene općine Banija i Švarča, te stvarno pripojene tijekom 1903. godine.[11] Ujedinjenjem općina Banija i Švarča i njihovih zaselaka s općinom Karlovac, prevelik je teret pao na Karlovac da bi bio u stanju voditi potrebnu brigu o svim pridruženim općinama i njihovim specifičnim problemima.[12] Banija i Rakovac, pogotovo nakon sjedinjenja s Karlovcem, dobivaju urbani karakter.[13] Po stanju 31. svibnja 1895. Banija je kao središte upravne obćine imala 88 kuća i 1.078 žitelja.[14] Cjelokupna općina imala je 1880. 2.887 žitelja, 1890. – 3.191, a 1900. 3.595 žitelja.[10]

Nacionalni sastav karlovačke
općine Banija u 1910. godini [15]
Hrvata Madžara Slovenaca Čeha Slovaka Nijemaca
3.211 94 152 15 1 77

Industrijska četvrt[uredi VE | uredi]

Poslije Prvog svjetskog rata, Karlovac se počinje industrijski razvijati, Banija tada dobiva ulogu industrijske četvrti. Od gospodarskih subjekata postojala je »Zagorka«, tvornica cementnoga crijepa.

Osnovna škola[uredi VE | uredi]

Godine 1858. imala je općina Banija lijepi prihod od vinotočja i župnik Ivan Mašek ishodi, da je općina Banija odredila za gradnju nove škole 6666 forinti.[16] Gradnja škole započela je odmah i bila dovršena 1859.[16] Otvorena je đacima u jesen iste godine, a prvim učiteljem bio je Aleksander Ribarić.[16] To je bila prva osnovna škola izgrađena u današnjem naselju, a najstariji dokumenti o njezinu radu potječu iz 1894. Današnja Osnovna škola Banija u Karlovcu nalazi se na lijevoj obali Kupe, gotovo u središtu grada. Na sjevernoj strani je maleni voćnjak koji je sađen 1993. godine. Nova škola je izgrađena 1961. godine zajedno sa športskom dvoranom. U sklopu škole su i područne škole Donje Mekušje i Hrnetić koje spadaju u spomenike kulture.

Društva[uredi VE | uredi]

  • Obrtna velika zadruga u obćini Baniji, od 1876.[17]
  • Vojno veteransko društvo na Baniji, od 1900.[17]
  • Kuglaški športski klub Banija, od 1935.[17]

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

  • Franjo Poljak, političar, je iz karlovačke Banije komunicirao s Františekom Hlaváčekom,[18] češkim novinarom i političarem te glavnim tajnikom Češke narodne demokracije.[18]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Izvori i bilješke[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 1,2 Kruhek, Milan. Karlovac : utvrde, granice i ljudi, Matica hrvatska, Ogranak u Karlovcu, Karlovac, 1995., str. 13.
  2. Miholović, Katica (ur.) Četrdeset godina Državnog arhiva u Karlovcu, Državni arhiv, Karlovac, 2000., str. 77., ISBN 953-96199-8-X
  3. Službeno mrežno mjesto. Turistička zajednica grada Karlovca : O gradu. (zadnji put učitano 2009-06-17)
  4. Radovinović, Radovan. Banija : postanak, razvoj i spajanje s Karlovcem : (u povodu 300 godina postanka naselja) u: Cvitanović, Vladimir (gl. ur.) Svjetlo : časopis za kulturu, umjetnost i društvena zbivanja, 1997., sv. 4/5 ; str. 52-78.
  5. Mihalić, Stjepan. Ćaskanja u suton : Feljtoni, Ogranak Matice hrvatske u Karlovcu, Karlovac, 1969., str. 59. – 60.
  6. Bousfield, Jonathan. Croatia, 2. izdanje, Rough Guides, 2003., stranica 139. (ISBN 1843530848)
  7. 7,0 7,1 Krapek, Hinko. Grad Karlovac i njegova okolica, Tiskara D. Hauptfelda, Karlovac, 1889., str. 9-10.,
    Wikicitati „I odavle, i sa Dubovca, nu bolje sa pošljednjega, vidjeti je Banija, tako prozvana, jer je uvijek pod banskom vlasti bila.”
    ()
  8. Opačić, Nives. Iza riječi: prtinom i cijelcem, Matica hrvatska, Zagreb, 2005., str. 231., ISBN 953-150-713-9
  9. Službeno mrežno mjesto. Grad Karlovac – Gradske četvrti i mjesni odbori (zadnji put učitano 2009-06-17)
  10. 10,0 10,1 Vrbetić, Marija; Szabo, Agneza; Lipovšćak, Zdravko (fotografije) : Karlovac na razmeđu stoljeća : 1880–1914, Školska knjiga, Zagreb, 1989., str. 8., ISBN 86-03-99604-0
  11. Vrbetić, ibid., str. 58.
  12. Vrbetić, ibid., str. 16.
  13. Vrbetić, ibid., str. 108.
  14. Kr. zemaljski statistički ured u Zagrebu. Političko i sudbeno razdieljenje Kralj. Hrvatske i Slavonije. Repertorij prebivališta po stanju od 31. svibnja 1895., Kr. Hrv.-Slav.-Dalm. zemaljska vlada, Zagreb, 1895.
  15. Radić, Stjepan. Moderna kolonizacija i Slaveni, Matica hrvatska, Zagreb, 1904., str. 243.
  16. 16,0 16,1 16,2 Strohal, Rudolf. Grad Karlovac opisan i orisan, vlast. nakl. (Tisak M. Fogine), Karlovac, 1906., stranica 86.
  17. 17,0 17,1 17,2 Pleše, Slavica. Pravila društava : 1845. – 1945. : tematski vodič, Hrvatski državni arhiv, Zagreb, 2000.
  18. 18,0 18,1 Agičić, Damir (ur.) Dragi Franta! : hrvatska korespondencija Františeka Hlaváčeka (1896-1904), Srednja Europa, Zagreb, 2003., str. 15., ISBN 953-6979-08-X

Knjige i pisani izvori[uredi VE | uredi]

  • Borovček, Andrija. Banija : jedna obala i tri ulice, Klub 90, Karlovac, 2005., ISBN 953-97527-8-7
  • Štimec, Viktor (et al.) Iz povijesti karlovačkih župa : Banija, Centar, Dubovac, Hrnetić, Kamensko, Švarča, Rkt. župe grada Karlovca, Karlovac, 1979.