Lustracija u Hrvatskoj: razlika između inačica
mNema sažetka uređivanja |
Kako to mislite još? Zar bi trebala postojati? To je pristran stav. |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Lustracija u Hrvatskoj''' je pojam o kojim |
'''Lustracija u Hrvatskoj''' je pojam o kojim ne postoji zakonska odredba. |
||
[[Hrvatska Stranka Prava]] je zakon o lustraciji predložila 1998. i 1999. i oba puta je odbijen većinom glasova [[HDZ]]-a. |
[[Hrvatska Stranka Prava]] je zakon o lustraciji predložila 1998. i 1999. i oba puta je odbijen većinom glasova [[HDZ]]-a. |
||
Inačica od 5. rujna 2009. u 11:03
Lustracija u Hrvatskoj je pojam o kojim ne postoji zakonska odredba. Hrvatska Stranka Prava je zakon o lustraciji predložila 1998. i 1999. i oba puta je odbijen većinom glasova HDZ-a.
Prijedlog zakona se odnosi na sprečavanje nositelja nekadašnjih visokih dužnosti u komunističkoj partiji, tajnim policijama, obavještajnoj službi UDBA da i danas budu nositelji vlasti i imaju visoka politička mjesta u RH.
To se prije svega odnosi na predsjednika, premijera, članove Vlade, članove Sabora, zaposlenike tajnih službi, članovi odbora u državnim firmama, sudstvo, urednika i novinara i drugih.
U ostalim zemljama bivšeg komunističkog sustava, osobama koje su sudjelovale u radu ili na bilo koji drugi način surađivale sa tajnim službama bivšeg sustava otvoreno je dano do znanja da se sklone iz javnog života, to u Hrvatskoj nije slučaj. Češka je to napravila još 1991., a Zakoni o lustraciji doneseni su i u Srbiji i Albaniji.
Lustracija je pravna mjera i provodi se unutar pravnog okvira.