Špilja Samograd

Podrijetlo imena

O nazivu špilje govori sam toponim SAMOGRAD (sam-stvoren, sam sagrađen-samograd). Najveća je i najprivlačnija špilja na Grabovači, a nalazi se na istočnim padinama brda Grabovača. Duga je 240 m, visina kanala je od 4 m do 30 m, a širina kanala na nekim mjestima od 25-30 m. Odlikuje je bogatstvo i privlačnost kalcitnih tvorevina: stalaktita, stalagmita, sigastih stupova i dva sigasta mosta.

Raspored špilje

Ulaz se nalazi na 675 m nadmorske visine, leži u elipsastoj vrtači, u obliku je užeg kanala, a zatim se širi u veliku dvoranu koja se opet sužava. Pristup je lagan i jednostavan, silazak u pećinu po betonskim stepenicama, a napredovanje kroz pećinu je lako po kamenim stepenicama i stazama.

Posjećivale su ga sve dobne skupine od djece do osoba starije životne dobi. Od 1989. godine ima rasvjetu putem dizelskog agregata.

Planovi Pećinskog parka Grabovača

Javna ustanova , Pećinski park Grabovača planira postojeću rasvjetu spojiti na električnu struju kao izvor napajanja još u tekućoj godini, a pribavljanjem financijskih sredstava i zamjenu rasvjetnog sustava sa novim koji bi bio prilagođen ekološkim standardima na način da u najmanjoj mogućoj mjeri temperaturom boje svjetla rasvjetna tijela utječu na postojeću mikroklimu špilje.

Četiri dvorane

Samograd se sastoji od svukupno četiri dvorane. Prirodoslovac Dragutin Hirc ih naziva:

• Frasova dvorana u čast školskog nadzornika Karlovačke krajine – Frasa, koji je Samograd opisivao 1850.g.;

• Perušića dvorana, u čast plemićkoj obitelji Perušić, prvim gospodarima Perušića;

• Karlovića dvorana, u čast bana Ivana Karlovića koji je Liku i Krbavu branio od Turaka;

• Kukuljevića dvorana, u čast Ivana Kukuljevića Sakcinskog, povjesničara koji je dao antropološki istraživati Samograd.

Hirc spominje da je petu dvoranu ispunjavalo jezero bistre vode - danas ga nema.