Ohridska arhiepiskopija: razlika između inačica
m robot Mijenja: bg:Охридска архиепископия |
|||
Redak 12: | Redak 12: | ||
[[Kategorija:Pravoslavlje]] |
[[Kategorija:Pravoslavlje]] |
||
[[Kategorija: |
[[Kategorija:Religija u Makedoniji]] |
||
[[bg:Охридска архиепископия]] |
[[bg:Охридска архиепископия]] |
Inačica od 15. listopada 2009. u 18:10
Ohridska arhiepiskopija, crkvena organizacija sa sjedištem u Ohridu; osnovao ju je car Samuilo kao patrijaršiju, a tek poslije 1018. postala je arhiepiskopija.; prostirala se u granicama Samuilove države, a kasnije je svedena na 14 episkopija, od kojih su 9 nosile naziv mitropolija: kosturska, pelagonijsko-bitoljska, strumička, koričko-selasforska, beogradsko-elbasanska, vodenska, dračka, grebenska i sisanska, a 5 su bile episkopije: meglenska, debarsko-kičevska, veleška, prespanska i goro-mokrenska.
Ohridska arhieparhija imala je status autokefalne crkve u Osmanskom Carstvu, a rukovodeća mjesta imale su uglavnom duhovne ličnosti makedonske narodnosti. Zbog financijskih teškoća, jer je Carigrad potplačivao Osmanlije da joj nametaju velike poreze, i pohlepe carigradske patrijaršije, autokefalnost ohridske arhiepiskopije ukinuta je 16. siječnja. 1767. i ona je pripojena carigradskoj patrijaršiji.
Poglavar Makedonske pravoslavne crkve od 4. listopada. 1958. godine nosi titulu makedonskog i ohridskog arhiepiskopa. Makedonci koji žive u Bugarskoj podanici su Bugarske pravoslavne Crkve, a oni koji žive u Grčkoj Grčke (manjina u Srbiji i Albaniji srpske). Brojni su Muslimani.
Na saboru održanom 1967. godine u Ohridu, donijeta je odluka o obnavljanju autokefalnosti Ohridske arhiepiskopije. Do današnjeg dana, srpska, grčka i bugarska pravoslavna Crkva nisu priznale autokefalnost Ohridske arhiepiskopije.