Entropija: razlika između inačica
m robot Dodaje: ml:എന്ട്രോപ്പി |
m robot Mijenja: sl:Entropija (klasična termodinamika); kozmetičke promjene |
||
Redak 8: | Redak 8: | ||
Pojam ''entropija'' se također koristi u [[informatika|informatici]] gdje opisuje količinu informacije. |
Pojam ''entropija'' se također koristi u [[informatika|informatici]] gdje opisuje količinu informacije. |
||
Bez obzira na temperaturu i količinu topline, u [[povratni procesi u termodinamici|povratnim (reverzibilnim) procesima]] u termodinamici, ukupna entropija svih djelova sustava ostaje nepromijenjena (uključujući tu i spremnik topline sa kojim sustav koji promatrao izmjenjuje toplinu). |
Bez obzira na temperaturu i količinu topline, u [[povratni procesi u termodinamici|povratnim (reverzibilnim) procesima]] u termodinamici, ukupna entropija svih djelova sustava ostaje nepromijenjena (uključujući tu i spremnik topline sa kojim sustav koji promatrao izmjenjuje toplinu). U [[nepovratni procesi u termodinamici|nepovratnim (ireverzibilnim) procesima]] entropija uvijek raste. |
||
Stvarni procesi u prirodi su uvijek irverzibilni, tj. kod njih entropija uvijek raste. Entropija je specifična u odnosu na ostale fizikalne veličine po tome što možemo reći da entropija određuje smjer (ili strijelu) vremena u makroskopskom svijetu. Stvarni smjer vremena (uobičajeni smjer, vrijeme ide prema "naprijed") je onaj u kojem se entropija makroskopskih sistema povećava ili ostaje ista. |
Stvarni procesi u prirodi su uvijek irverzibilni, tj. kod njih entropija uvijek raste. Entropija je specifična u odnosu na ostale fizikalne veličine po tome što možemo reći da entropija određuje smjer (ili strijelu) vremena u makroskopskom svijetu. Stvarni smjer vremena (uobičajeni smjer, vrijeme ide prema "naprijed") je onaj u kojem se entropija makroskopskih sistema povećava ili ostaje ista. |
||
Redak 27: | Redak 27: | ||
Ponekad se u popularnoj literaturi entropija naziva "nered u sustavu", "mjera nereda" i slično, što je neprecizna formulacija, koju treba izbjegavati. Prirodni zakoni nemaju ljudski osjećaj za "red" ili "nered". |
Ponekad se u popularnoj literaturi entropija naziva "nered u sustavu", "mjera nereda" i slično, što je neprecizna formulacija, koju treba izbjegavati. Prirodni zakoni nemaju ljudski osjećaj za "red" ili "nered". |
||
⚫ | |||
⚫ | |||
⚫ | |||
⚫ | |||
[[ar:إنتروبيا]] |
[[ar:إنتروبيا]] |
||
Redak 77: | Redak 75: | ||
[[simple:Thermodynamic entropy]] |
[[simple:Thermodynamic entropy]] |
||
[[sk:Entropia]] |
[[sk:Entropia]] |
||
[[sl:Entropija]] |
[[sl:Entropija (klasična termodinamika)]] |
||
[[sr:Ентропија]] |
[[sr:Ентропија]] |
||
[[sv:Entropi]] |
[[sv:Entropi]] |
Inačica od 16. prosinca 2009. u 10:03
Entropija (S) je u termodinamici funkcija stanja sustava, koju je uveo 1865 Rudolf Clausius, a definirana je izrazom:
Ovdje je toplina razmijenjena u reverzibilnom procesu kojim sustav prelazi iz jednog stanja u drugo, a apsolutna temperatura.
Pojam entropija se također koristi u informatici gdje opisuje količinu informacije.
Bez obzira na temperaturu i količinu topline, u povratnim (reverzibilnim) procesima u termodinamici, ukupna entropija svih djelova sustava ostaje nepromijenjena (uključujući tu i spremnik topline sa kojim sustav koji promatrao izmjenjuje toplinu). U nepovratnim (ireverzibilnim) procesima entropija uvijek raste.
Stvarni procesi u prirodi su uvijek irverzibilni, tj. kod njih entropija uvijek raste. Entropija je specifična u odnosu na ostale fizikalne veličine po tome što možemo reći da entropija određuje smjer (ili strijelu) vremena u makroskopskom svijetu. Stvarni smjer vremena (uobičajeni smjer, vrijeme ide prema "naprijed") je onaj u kojem se entropija makroskopskih sistema povećava ili ostaje ista.
Osobita je važnost pojma entropije u formulaciji i razumijevanju drugog zakona termodinamike.
Osim termodinamičke definicije entropije, u okviru statističke mehanike, Ludwig Boltzmann uveo je entropiju kao logaritam od ukupnog broja mikroskopskih stanja koja vode do istog makroskopskog stanja nekog sustava:
Ovdje je vjerojatnost da odabrano mikroskopsko stanje i tvori određeno makroskopsko ravnotežno stanje.
Ako su u jednom ravnotežnom makroskopskom stanju sva mikroskopska stanja jednako vjerojatna, vrijedi:
Ovdje je Boltzmannova konstanta, dok je jednak broju svih mogućih mikroskopskih stanja koja su u skladu (tj. mogu tvoriti) jedno određeno makroskopsko stanje sustava.
Ponekad se u popularnoj literaturi entropija naziva "nered u sustavu", "mjera nereda" i slično, što je neprecizna formulacija, koju treba izbjegavati. Prirodni zakoni nemaju ljudski osjećaj za "red" ili "nered".