Grimorij: razlika između inačica
mNema sažetka uređivanja |
sadržaj |
||
| Redak 8: | Redak 8: | ||
== Povijest == |
== Povijest == |
||
=== Stari vijek === |
=== Stari vijek === |
||
Najstariji magijski tekstovi pronađeni su [[arheologija|arheološkim]] iskapanjima u [[drevni Egipat|Egiptu]] i na glinenim pločicama iz [[Asurbanipal]]ove knjižnice iz [[7. stoljeće pr. Kr.|7. stoljeća pr. Kr]].<ref>Magija, str. 59.</ref> |
Najstariji magijski tekstovi pronađeni su [[arheologija|arheološkim]] iskapanjima u [[drevni Egipat|Egiptu]] i na glinenim pločicama iz [[Asurbanipal]]ove knjižnice iz [[7. stoljeće pr. Kr.|7. stoljeća pr. Kr]].<ref>Magija, str. 59.</ref> |
||
| Redak 14: | Redak 16: | ||
=== Srednji vijek === |
=== Srednji vijek === |
||
Prvi europski grimoriji nastajali su u srednjem vijeku, no u njima se očitava i starija [[hermetizam|hermetička]] tradicija, zasnovana na [[antika|antičkim]] tradicijama i [[Židovski misticizam|židovskom misticizmu]]. |
|||
Najpoznatiji grimoriji u razdoblju srednjeg vijeka bili su: |
|||
* [[Picatrix]], [[13. stoljeće]] |
|||
* Liber Juratus |
|||
* [[Knjiga svete magije Abra-Melina maga]], [[1458]]. |
|||
=== Renesansa === |
=== Renesansa === |
||
Prodorom [[novoplatonizam|novoplatonističke]] [[ezoterija|ezoterije]] s Istoka, padom Carigrada, nastaju brojni magijski rukopisi koji autorstvo uglavnom pripisuju kralju Salomonu. Najvažniji od njih su: |
|||
* [[Ključ kralja Salomona]], [[15. stoljeće]] |
|||
* [[Lemegeton]], [[17. stoljeće]] |
|||
* Arbatel de magia veterum, [[1575]]. |
|||
=== 18. i 19. stoljeće === |
=== 18. i 19. stoljeće === |
||
Inačica od 21. ožujka 2010. u 04:16
.jpg)
Grimorij, također grimoar, (lat. grimoire) ili Knjiga sjenki, je tekstualni priručnik magije. Ovakvi priručnici poznati su širom Europe još od srednjeg vijeka.
Grimoriji sadrže upute kako prizivati anđele i demone, daju njihova imena i karakteristike, nabrajaju čini za ljubav, ozdravljenje, uništenje neprijatelja, bogatstvo, bacanje uroka i sl.
Etimologija
Riječ grimorij ili grimoar vuče podrijetlo od starofrancuske riječi grammaire koja proizlazi od grčkog "grammatikos" u značenju pisana riječ. Taj izraz se počeo rabiti u srednjem vijeku za sve necrkvene knjige, koje su kao takve bile sumnjičene kao knjige magije. S vremenom se izraz lokalizirao isključivo na ona djela koja su doista sadržavala tekstove magije i okultnog.
Povijest
Stari vijek
Najstariji magijski tekstovi pronađeni su arheološkim iskapanjima u Egiptu i na glinenim pločicama iz Asurbanipalove knjižnice iz 7. stoljeća pr. Kr.[1]
Prema biblijskoj tradiciji, autorstvo nad okultnim tekstovima pripisivano je još od antike židovskim patrijarsima i prorocima poput Henoka (Knjiga Henokova), Mojsija ( Knjige Mojsijeve) i Salomona (Clavicula Salomonis i dr.).[2]
Srednji vijek
Prvi europski grimoriji nastajali su u srednjem vijeku, no u njima se očitava i starija hermetička tradicija, zasnovana na antičkim tradicijama i židovskom misticizmu.
Najpoznatiji grimoriji u razdoblju srednjeg vijeka bili su:
- Picatrix, 13. stoljeće
- Liber Juratus
- Knjiga svete magije Abra-Melina maga, 1458.
Renesansa
Prodorom novoplatonističke ezoterije s Istoka, padom Carigrada, nastaju brojni magijski rukopisi koji autorstvo uglavnom pripisuju kralju Salomonu. Najvažniji od njih su:
- Ključ kralja Salomona, 15. stoljeće
- Lemegeton, 17. stoljeće
- Arbatel de magia veterum, 1575.
18. i 19. stoljeće
Bilješke
Literatura
- Davies, Owen, Grimoires, A History of Magic Books, New York, 2009. ISBN 978-0-19-920451-9
- Knight, Thomas H., Magija, Zagreb, 2001. ISBN 953-6234-91-2
Vanjske poveznice
- Internet Sacred Text Archives: Grimoires
- Magical Athenaeum - zbirka magijskih rukopisa i knjiga u PDF formatu
.svg){kind=small}