Noriljsk: razlika između inačica
mNema sažetka uređivanja |
m robot Dodaje: war:Norilsk |
||
Redak 51: | Redak 51: | ||
[[tg:Норилск]] |
[[tg:Норилск]] |
||
[[uk:Норильськ]] |
[[uk:Норильськ]] |
||
[[war:Norilsk]] |
|||
[[zh:諾里爾斯克]] |
[[zh:諾里爾斯克]] |
Inačica od 17. travnja 2010. u 11:14
Noriljsk ili Norilsk (ruski Норильск) je izvorno osnovan 1935. kao sovjetski gulag za prisilni rad. Danas je glavno naselje u Krasnojarskom kraju. Zemljopisni mu je položaj 69,34° sjeverne zemljopisne širine i 88,22° istočne zemljopisne dužine.
Najsjeverniji je grad u Sibiru i drugi grad po veličini, iza Murmanska, iznad Arktičkog kruga. Uz Jakutsk jedini je veliki grad na području merzlote.
Broj stanovnika: 175.000.
Noriljsk se nalazi između Zapadnosibirske ravnice i Srednjesibirske ravnice u podnožju 1700 m visokog Putoranskog gorja.
Ispod grada Noriljska nalaze se jedne od najvećih naslaga nikla na svijetu. Sukladno tome, rudarstvo i obrada rude su glavne industrije. Noriljsk je središte regije u kojoj se vade nikal, bakar, kobalt, platina i ugljen.
Za mineralne naslage u Sibiru znalo se dva stoljeća prije nego što je osnovan Noriljsk. Ipak, s vađenjem ruda započelo se tek 1939. godine, kada je za potporu gradu uspostavljena pruga prema lukama na rijeci Jenisej. Tijekom ljeta se iz ovih luka prevozila ruda u europski dio Rusije morem. Iste godine odlučeno je Noriljsk pretvoriti u gradsko naselje pa je gradski status dobio 1953. godine.
Godine 2001. Noriljsk je proglašen zatvorenim gradom za strance, a ulazne dozvole zahtijevaju se i za građane Ruske Federacije.