Arheologija: razlika između inačica

Uredi poveznice
Izvor: Wikipedija
Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Xqbot (razgovor | doprinosi)
66.981 edit
Nema sažetka uređivanja
Redak 4: Redak 4:




== Specijalizacija prema predmetu istraživanja ==
== Kronološka podjela arheologije ==


Arheologija se prema kriteriju pojave pisma može podijeliti u dva velika razdoblja:
Prema kriteriju pojave pisma, arheologija se konvencionalno dijeli na dvije velike grane:


* [[Prapovijesna arheologija]] - istražuje materijalnu ostatke prije pojave pisma
* [[Prapovijesna arheologija]] - istražuje materijalne ostatke kultura i civilizacija koje ne poznaju pismo,
* [[Povijesna arheologija]] - istražuje razdoblje nakon pojave pisma
* [[Povijesna arheologija]] - istražuje kulture i civilizacije kod kojih je raširena uporaba pisma


Unutar prapovijesne arheologije postoje daljnje, uže specijalizacije:


⚫
*[[Paleolitik]] ili starije kameno doba, doba lovaca i sakupljača
Prapovijesna arheologija se nadalje dijeli na sljedeća razdoblja:
*[[Mezolitik]] ili srednje kameno doba, prijelazno doba, pojava poljodjelstva i raširen ribolov
*[[Neolitik]] ili mlađe kameno doba, od naglog razvoja poljodjelstva, pojava pripitomljavanja životinja
*[[Eneolitik]] ili bakreno doba, prijelazno doba; uporaba bakra i primitivnih bakrenih slitina, visok značaj stočarstva
⚫
*[[Brončano doba]], raširena uporaba bronce
⚫
*[[Željezno doba]], raširena uporaba željeza


Unutar povijesne arheologije specijalizacije su uglavnom geografske ili kulturološke, npr.:
⚫
*[[Paleolitik]] ili starije kameno doba
*[[Mezolitik]] ili srednje kameno doba
*[[Neolitik]] ili mlađe kameno doba
*[[Eneolitik]] ili bakreno doba
⚫
*[[Brončano doba]]
⚫
*[[Željezno doba]]


*[[Egiptologija]], [[Biblijska arheologija]], [[Antička arheologija]]

*[[Antička arheologija]] koja proučava kulturu grčkog i rimskog svijeta nadalje se dijeli na [[Klasična arheologija|klasičnu arheologiju]] koja proučava matična područja antičkih civilizacija (Grčku i Italiju), te provincijalna arheologija koja proučava grčke kolonije i rimske provincije.
Podjela povijesne arheologije:

*[[Arheologija prvih visokih civilizacija]] istražuje civilizacije stare [[Mezopotamija|Mezopotamije]], dolina rijeka [[Nil|Nila]], [[Ind|Inda]] i [[Hoangho|Hoanghoa]].
*[[Antička arheologija]] proučava kulturu grčkog i rimskog svijeta i područja pod njihovim izravnim utjecajem.
*[[Starokršćanska arheologija]] proučava rane [[kršćanstvo|kršćanske]] materijalne ostatke.
*[[Starokršćanska arheologija]] proučava rane [[kršćanstvo|kršćanske]] materijalne ostatke.
*[[Srednjovjekovna arheologija]] istražuje razdoblje od propasti [[Zapadno Rimsko Carstvo|Zapadnoga Rimskog Carstva]] do stvaranja novih etničkih zajednica i uspostave njihovih država.
*[[Srednjovjekovna arheologija]] istražuje razdoblje od propasti [[Zapadno Rimsko Carstvo|Zapadnoga Rimskog Carstva]] do stvaranja novih etničkih zajednica i uspostave njihovih država.
*[[Novovjekovna arheologija]]
*[[Novovjekovna arheologija]]
*[[Industrijska arheologija]]




=== Metodološka specijalizacija ===
Arheološka znanost (arheometrija) obuhvaća metodologiju radnji uoči istraživanja (rekognosciranje), samog arheološkog iskopavanja, snimanja, dokumentiranja, zaštite, konzervacije i reprezentacije lokaliteta i nalaza. Unutar arheometrije postoje uže specijalizacije:


⚫
*Arheologija okoliša istražuje ljudsko korištenje prirodnih resursa i prilagodbu okolišu.
=== Arheološke specijalizacije ===

Arheološke specijalizacije se određuju prema metodologiji arheološkoga rada i postavljenim ciljevima.

⚫
*'''Arheologija okoliša''' istražuje ljudsko korištenje prirodnih resursa i prilagodbu okolišu.


*[[Podvodna arheologija]] istražuje arheološke ostatke koji se danas nalaze pod vodom.
*[[Podvodna arheologija]] istražuje arheološke ostatke koji se danas nalaze pod vodom.


*'''Etnoarheologija''' proučava suvremeno ljudsko društvo i kulturu s ciljem boljeg razumijevanja arheoloških podataka.
*Etnoarheologija proučava suvremeno ljudsko društvo (primjerice običaje izoliranih kultura) s ciljem boljeg razumijevanja arheoloških podataka.


*'''Zračna arheologija''' prikuplja podatke koji su dragocjeni za otkrivanje i interpretaciju arheoloških nalazišta.
*Zračna arheologija prikuplja podatke uglavnom zračnom fotografijom, koji su dragocjeni za otkrivanje i interpretaciju arheoloških nalazišta.


Postoje još mnoge specijalizacije poput socijalne arheologije, kognitivne arheologije, arheologije proizvodnje i tehnologije, geoarheologije, zooarheologije, astroarheologije itd.
Postoje još mnoge specijalizacije poput socijalne arheologije, kognitivne arheologije, arheologije proizvodnje i tehnologije, geoarheologije, zooarheologije, rodne arheologije itd.




Inačica od 8. lipnja 2010. u 20:57

Arheologija je znanost koja sustavno proučava i istražuje stare materijalne ostatke sa ciljem rekonstrukcije cjelokupnog života čovječanstva.

Sam naziv potječe od starogrčkih riječi aρχαιος (star, drevan) i λογος (riječ, pripovijest). Riječ aρχαιολογία postojala je u starogrčkom jeziku, ali u svom prvobitnom značenju - pričanje starih priča. Riječ arheologija ponovno koristi francuski putopisac Jacques Spon u 17.stoljeću, pridajući joj značenje blisko modernom poimanju.


Specijalizacija prema predmetu istraživanja

Prema kriteriju pojave pisma, arheologija se konvencionalno dijeli na dvije velike grane:

Unutar prapovijesne arheologije postoje daljnje, uže specijalizacije:

  • Paleolitik ili starije kameno doba, doba lovaca i sakupljača
  • Mezolitik ili srednje kameno doba, prijelazno doba, pojava poljodjelstva i raširen ribolov
  • Neolitik ili mlađe kameno doba, od naglog razvoja poljodjelstva, pojava pripitomljavanja životinja
  • Eneolitik ili bakreno doba, prijelazno doba; uporaba bakra i primitivnih bakrenih slitina, visok značaj stočarstva
  • Brončano doba, raširena uporaba bronce
  • Željezno doba, raširena uporaba željeza

Unutar povijesne arheologije specijalizacije su uglavnom geografske ili kulturološke, npr.:


Metodološka specijalizacija

Arheološka znanost (arheometrija) obuhvaća metodologiju radnji uoči istraživanja (rekognosciranje), samog arheološkog iskopavanja, snimanja, dokumentiranja, zaštite, konzervacije i reprezentacije lokaliteta i nalaza. Unutar arheometrije postoje uže specijalizacije:

  • Arheologija okoliša istražuje ljudsko korištenje prirodnih resursa i prilagodbu okolišu.
  • Etnoarheologija proučava suvremeno ljudsko društvo (primjerice običaje izoliranih kultura) s ciljem boljeg razumijevanja arheoloških podataka.
  • Zračna arheologija prikuplja podatke uglavnom zračnom fotografijom, koji su dragocjeni za otkrivanje i interpretaciju arheoloških nalazišta.

Postoje još mnoge specijalizacije poput socijalne arheologije, kognitivne arheologije, arheologije proizvodnje i tehnologije, geoarheologije, zooarheologije, rodne arheologije itd.


Vremenska tablica

Značajna povjesna otkrivanja Godina
*Otkriveni Pompeji 1748.
*Jedan časnik Napoleonove vojske otkriva Ružin kamen sa ispisanim hijeroglifima iz 6.st.pr.Kr. 1799.
*Otkriven Abu Simbel 1812.
*Znanstvenici dešifrirali egipatske hijeroglife 1822.
*Evans i Prestwich potvrđuju starost ljudske vrste i povezanost čovjeka sa izumrlim životinjama. 1861.
*Pronađeni dokazi Homo erectusa 1891.
*Howard Carter otkriva Tutankhamonov grob 1922.
*Louis Leakey počinje iskopavanje u Olduval Gorge 1931.
*Arheolozi otkrivaju prethistorijske crteže u Lascauxu 1940.
*Otkriveno radiokarbonsko datiranje 1949.
*Donald Johanson otkriva "Lucy", prvobitnog hominida 1974.


Predložak:Link FA

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Arheologija&oldid=2456600"