Gustav Klimt: razlika između inačica

	Gustav Klimt
simbolizam – secesija
	Gustav Klimt; Fotografija Madame d'Ora iz 1908. god.
Rođenje	14. srpnja 1862. ; Beč, Austro-Ugarska
Smrt	6. veljače 1918.; Beč
Vrsta umjetnosti	slikarstvo
Utjecao	Egon Schiele
Poznata djela	Poljubac, Judita s Holofernovom glavom, Danaja
Portal o životopisima

Pregledaj povijest

← Starija izmjena Novija izmjena →

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 18. lipnja 2010. u 10:18

Gustav Klimt (Beč, 14. srpnja 1862. - Beč, 6. veljače 1918.) je bio najvažniji slikar austrijske secesije s izrazito istančanim simbolističkim stilom.

Život Gustava Klimta podudara se sa zlatnim dobom Beča s kraja stoljeća. Bilo je to vrijeme umjetničke obnove i umjetničkog bunta te rađanje modernizma. Nova umjetnost, art nouveau, donosi svoje samosvjesne i dekadentne pravce u slikarstvu i literaturi, kroz koje se provlačila snažna opčinjenost erotikom. Bio je to Freudov Beč, koji je izvana još bio u duhu viktorijanskog morala, ali neobuzdano ponašanje bila je glavna tema dana. Bečka zanesenost erotikom našla je u Klimtu velikog pjesnika. Ni jedan drugi umjetnik nije tako slavio Erosa, a iznad svega žene, kao muze vampa i konačnog ispunjenja svrhe života.

Njegovo slikarstvo ispunjeno je naturalističkim prikazima erotskog i težnjom da platna ispuni sjajnim zamršenim dekoracijama. U njegovim najpoznatijim radovima, kao što je Poljubac, osjećaji i dekorativna prekomjernost sjedinjeni su na veličanstveni način.

Život i djelo

Rodio se 14. srpnja 1862. u bečkom predgrađu Baumgartenu. Otac, češki emigrant, nije uspio kao zlatar, te su djeca Klimtovih rasla u neimaštini. Gustav, koji je svoju darovitost pokazao još u Visokoj školi za umjetnost i obrt, dobivao je narudžbe za ukrašavanje velikih javnih zgrada koje su se gradile tijekom 1880-tih i 1890-tih godina. U suradnji s bratom i umjetnikom Franzom Matschom osnovao je podružnicu Klimt-Matsch i dobivao gotovo sve važnije poslove.

Godine 1897., skupina umjetnika, koja je željela na moderniji, pustolovniji način stvarati svoja djela, osnovala je secesiju, a Klimt je postao prvim predsjednikom. Njegove dekoracije počele su izazivati oštre kritike konzervativnog Beča, ali je on slikanjem veličanstvenih portreta žena iz otmjenog društva mogao dovoljno ugodno živjeti, oslobođen narudžbi.

Klimt nije bio buntovnik. Klonio se javnosti, a i privatni život držao je za sebe. Iz njegovih slika zrcali se unutarnji svijet i ljepota puna senzualnosti. Umro je u Beču 6. veljače 1918. godine, nekoliko mjeseci prije potpunog sloma Austro-Ugarske i svijeta kakav je poznavao.

Judita s Holofernovom glavom I., 1901., ulje na platnu, Belvedere, Beč.
Detalj "Bethovenovog friza", Austrijska gelerija u Beču.
Danaja, 1907., ulje na platnu u privatnom vlasništvu, Beč.
Portret Adele Bloch-Bauer I. je 2006. god. prodat Novoj galeriji u New Yorku za rekordnih 135 milijuna $.

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Gustav Klimt

@@ Redak 1: / Redak 1: @@
+{{Likovni umjetnik
-[[Datoteka:Gustav Klimt 039.jpg|mini|''Judith I'', 1901. g.]]
+|ime =Gustav Klimt
-[[Datoteka:Gustav Klimt 016.jpg|mini|''[[Poljubac (Klimt)]]'', 1907.-1908. g.]]
+|period = [[simbolizam]] – [[secesija]]
-[[Datoteka:Gustav Klimt 010.jpg|mini|''Danaë'', 1907. g.]]
+|slika = Gustavklimt.jpg
-'''Gustav Klimt''' ([[Beč]],[[14. srpnja]] [[1862]]. - [[Beč]], [[6. veljače]] [[1918]].), [[Austrija|austrijski]] slikar.
+|veličina =
+|opis = Fotografija Madame d'Ora iz 1908. god.
+|rođenje = [[14. srpnja]] [[1862]]. <br><small>[[Beč]], [[Austro-Ugarska]]</small>
+|smrt =[[6. veljače]] [[1918]].<br><small>Beč</small>
+|vrsta = [[slikarstvo]]
+|praksa =
+|utjecao = [[Egon Schiele]]
+|utjecali =
+|djela =''[[Poljubac (Klimt)|Poljubac]]'', ''[[Judita]] s Holofernovom glavom'', ''[[Danaja]]''
+|potpis =
+}}
+'''Gustav Klimt''' ([[Beč]], [[14. srpnja]] [[1862]]. - [[Beč]], [[6. veljače]] [[1918]].) je bio najvažniji slikar [[Austrija|austrijske]] [[secesija|secesije]] s izrazito istančanim [[simbolizam|simbolističkim]] stilom.
-Život Gustava Klimta podudara se sa zlatnim dobom Beča s kraja [[19. stoljeće|stoljeća]]. Bilo je to vrijeme umjetničke obnove i umjetničkog bunta te rađanje [[Modernizam|modernizma]]. Nova umjetnost [[Art Nouveau|art nouveau]] donosi svoje samosvjesne i dekadentne pravce u [[slikarstvo|slikarstvu]] i [[literatura|literaturi]], kroz koje se provlačila snažna opčinjenost [[erotika|erotikom]]. Bio je to [[Sigmund Freud|Freudov]] Beč, koji je izvana još bio u duhu viktorijanskog morala, ali neobuzdano ponašanje bila je glavna tema dana. Bečka zanesenost erotikom našla je u Klimtu velikog pjesnika. Ni jedan drugi umjetnik nije tako slavio [[Eros]]a, a iznad svega žene, kao [[muze]] [[Fatalna žena|vampa]] i konačnog ispunjenja svrhe života.
+Život Gustava Klimta podudara se sa zlatnim dobom Beča s kraja [[19. stoljeće|stoljeća]]. Bilo je to vrijeme umjetničke obnove i umjetničkog bunta te rađanje [[Modernizam|modernizma]]. Nova umjetnost, [[art nouveau]], donosi svoje samosvjesne i dekadentne pravce u [[slikarstvo|slikarstvu]] i [[literatura|literaturi]], kroz koje se provlačila snažna opčinjenost [[erotika|erotikom]]. Bio je to [[Sigmund Freud|Freudov]] Beč, koji je izvana još bio u duhu viktorijanskog morala, ali neobuzdano ponašanje bila je glavna tema dana. Bečka zanesenost erotikom našla je u Klimtu velikog pjesnika. Ni jedan drugi umjetnik nije tako slavio [[Eros]]a, a iznad svega žene, kao [[muze]] [[Fatalna žena|vampa]] i konačnog ispunjenja svrhe života.
-Njegovo slikarstvo ispunjeno je [[naturalizam|naturalističkim]] prikazima erotskog i težnjom da platna ispuni sjajnim zamršenim dekoracijama. U njegovim najpoznatijim radovima, kao što je ''Poljubac'', osjećaji i dekorativna prekomjernost sjedinjeni su na veličanstveni način.
+Njegovo slikarstvo ispunjeno je [[naturalizam|naturalističkim]] prikazima erotskog i težnjom da platna ispuni sjajnim zamršenim dekoracijama. U njegovim najpoznatijim radovima, kao što je ''[[Poljubac (Klimt)|Poljubac]]'', osjećaji i dekorativna prekomjernost sjedinjeni su na veličanstveni način.
+==Život i djelo==
+[[Datoteka:Gustav Klimt 016.jpg|mini|200px|lijevo|<center>''[[Poljubac (Klimt)]]'', 1907.-1908., ulje na platnu, 180 x 180 cm, [[Austrijska galerija]], [[Beč]].]]
 Rodio se [[14. srpnja]] [[1862]]. u bečkom predgrađu Baumgartenu. Otac, češki emigrant, nije uspio kao [[zlatar]], te su djeca Klimtovih rasla u neimaštini. Gustav, koji je svoju darovitost pokazao još u Visokoj školi za umjetnost i obrt, dobivao je narudžbe za ukrašavanje velikih javnih zgrada koje su se gradile tijekom [[1880-ih|1880-tih]] i [[1890-tih]] godina. U suradnji s bratom i umjetnikom [[Franz Matsch|Franzom Matschom]] osnovao je podružnicu ''Klimt-Matsch'' i dobivao gotovo sve važnije poslove.
-Godine [[1897]]. skupina umjetnika, koja je željela na moderniji, pustolovniji način stvarati svoja djela, osnovala je [[secesija|Secesiju]], a Klimt je postao prvim predsjednikom. Njegove dekoracije počele su izazivati oštre kritike konzervativnog [[Beč]]a, ali je on slikanjem veličanstvenih portreta žena iz otmjenog društva mogao dovoljno ugodno živjeti, oslobođen narudžbi.
+Godine [[1897.]], skupina umjetnika, koja je željela na moderniji, pustolovniji način stvarati svoja djela, osnovala je [[secesija|secesiju]], a Klimt je postao prvim predsjednikom. Njegove dekoracije počele su izazivati oštre kritike konzervativnog [[Beč]]a, ali je on slikanjem veličanstvenih portreta žena iz otmjenog društva mogao dovoljno ugodno živjeti, oslobođen narudžbi.
+Klimt nije bio buntovnik. Klonio se javnosti, a i privatni život držao je za sebe. Iz njegovih slika zrcali se unutarnji svijet i ljepota puna senzualnosti. Umro je u Beču [[6. veljače]] [[1918.]] godine, nekoliko mjeseci prije potpunog sloma [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] i svijeta kakav je poznavao.
+<gallery>
-Klimt nije bio buntovnik. Klonio se javnosti, a i privatni život držao je za sebe. Iz njegovih slika zrcali se unutarnji svijet i ljepota puna senzualnosti. Umro je u Beču [[6. veljače]] [[1918]]. godine, nekoliko mjeseci prije potpunog sloma [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] i svijeta kakav je poznavao.
+Datoteka:Gustav Klimt 039.jpg|<center>''[[Judita]] s Holofernovom glavom I.'', 1901., ulje na platnu, Belvedere, Beč.
+Datoteka:Gustav Klimt 014.jpg|<center>Detalj ''"Bethovenovog friza"'', Austrijska gelerija u Beču.
+Datoteka:Gustav Klimt 010.jpg|<center>''[[Danaja]]'', 1907., ulje na platnu u privatnom vlasništvu, Beč.
+Datoteka:Adele Bloch-Bauer I Gustav Klimt01.jpg|<center>''Portret Adele Bloch-Bauer I.'' je 2006. god. prodat Novoj galeriji u [[New York]]u za rekordnih 135 milijuna $.
+</gallery>
 == Vanjske poveznice ==