Rodopske planine: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 3. prosinca 2010. u 14:44

Rodopske planine su najstariji planinski masiv na Balkanskom poluotoku. Prostiru se između rijeke Marice na istoku, Dinarskog i Šarsko-pindskog planinskog lanca na zapadu i Balkansko-karpatskih planina na sjeveroistoku. Na području Bugarske, Makedonije i Srbije.

Sastav

Planine su građene od kristalastih škriljaca, sa mramorom, granitom i mlađim vulkanskim kamenjem. Stare stijene, nabrane u gornjem paleozoiku, kasnije erodirane i ponovo uzdignute okomitim kretanjem duž rasjeda. Planine su bogate nalazištima kroma, olova, cinka, željeza, zlata i drugih ruda.

Bugarska

Najveća rasprostranjenost je u južnoj Bugarskoj, gdje se nalazi najstarija jezgra masiva (tzv. pravi Rodopi), sa najvišim vrhom na planini Rili (Musala 2925 m).

Makedonija

U Makedoniji obuhvaćaju područje između doline Vardara i makedonsko-bugarske granice (Osogovska planina (2252 m), Plačkovica (1754 m), Ogražden (1744 m)). Pravim Rodopima je sličan Pelagonijski masiv (Jakupica (2540 m) zapadno od Vardara.

Srbija

U Srbiji između rijeka Ibra i Morave i u Šumadiji, preovladavaju niža rodopska pobrđa i osamljene planine od mezozojskih i tercijarnih sedimenata na staroj podlozi. Rodopske planine se pružaju sa desne i lijeve strane Južne i Velike Morave. Sa desne strane nalaze se planine: Dukat, Koćura, Besna Kobila, Vardenik, Čemernik, Ruj-planina, Seličevica, Stalaćka brda, Srbija i Resavski humovi, dok se sa lijeve strane protežu: Kukavica, Vidojevica, Jastrebac, Juhor, Crni vrh i Azanjske planine.

Vidi još

Rodopi

Literatura

TekstRodopsko gorje, Opća enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda - Zagreb 1981.
Dr.. Dragan P. Rodić,Geografija za I ili III razred srednje škole, Beograd 1998. (Popis planina).

@@ Redak 1: / Redak 1: @@
 [[Datoteka:VachaLake.jpg|mini|desno|250px|Jezero Vača u Bugarskoj]]
-'''Rodopske planine''' su najstariji planinski masiv na [[Balkanski poluotok|Balkanskom poluotoku]]. Prostire se između rijeke [[Marica (rijeka)|Marice]] na istoku, [[Dinaridi|Dinarskog]] i [[Šarkopinske planine|Šarsko-pindskog]] planinskog lanca na zapadu i [[Balkansko-karpatske planine|Balkansko-karpatskih planina]] na sjeveroistoku. Na području [[Bugarska|Bugarske]], [[Makedonija|Makedonije]] i [[Srbija|Srbije]].
+'''Rodopske planine''' su najstariji planinski masiv na [[Balkanski poluotok|Balkanskom poluotoku]]. Prostiru se između rijeke [[Marica (rijeka)|Marice]] na istoku, [[Dinaridi|Dinarskog]] i [[Šarkopinske planine|Šarsko-pindskog]] planinskog lanca na zapadu i [[Balkansko-karpatske planine|Balkansko-karpatskih planina]] na sjeveroistoku. Na području [[Bugarska|Bugarske]], [[Makedonija|Makedonije]] i [[Srbija|Srbije]].
 ==Sastav==
@@ Redak 7: / Redak 7: @@
 ==Bugarska==
-Najveća rasprostranjenost je u južnoj [[Bugarska|Bugarskoj]], gdje se nalazi najstarije jezgro masiva (tzv. pravi [[Rodopi]]), sa najvišim vrhom na planini Rili (Musala 2925 m).
+Najveća rasprostranjenost je u južnoj [[Bugarska|Bugarskoj]], gdje se nalazi najstarija jezgra masiva (tzv. pravi [[Rodopi]]), sa najvišim vrhom na planini [[Rila (planina)|Rili]] (Musala 2925 m).
 ==Makedonija==
@@ Redak 13: / Redak 13: @@
 ==Srbija==
-U Srbiji između rijeka [[Ibar|Ibra]] i [[Morava (Srbija)|Morave]] i u [[Šumadija|Šumadiji]], preovladavaju niža rodopska pobrđa i osamljene planine od mezozojskih i tercijarnih sedimenata na staroj podlozi. Rodopske planine se pružaju sa desne i lijeve strane Južne i Velike Morave. Sa desne strane nalaze se planine: [[Dukat (planina)]], [[Koćura]], [[Besna Kobila]], [[Vardenik]], Čemernik, [[Ruj-planina]], [[Seličevica]], [[Stalaćka brda]], [[Bukovik (planina)|Srbija]] i [[Resavski humovi]], dok se sa lijeve strane protežu: [[Kukavica (planina)|Kukavica]], [[Vidojevica]], [[Jastrebac]], [[Juhor]], [[Crni vrh (Srbija)|Crni vrh]] i [[Azanjske planine]].
+U Srbiji između rijeka [[Ibar|Ibra]] i [[Morava (Srbija)|Morave]] i u [[Šumadija|Šumadiji]], preovladavaju niža rodopska pobrđa i osamljene planine od mezozojskih i tercijarnih sedimenata na staroj podlozi. Rodopske planine se pružaju sa desne i lijeve strane Južne i Velike Morave. Sa desne strane nalaze se planine: [[Dukat (planina)|Dukat]], [[Koćura]], [[Besna Kobila]], [[Vardenik]], [[Čemernik]], [[Ruj-planina]], [[Seličevica]], [[Stalaćka brda]], [[Bukovik (planina)|Srbija]] i [[Resavski humovi]], dok se sa lijeve strane protežu: [[Kukavica (planina)|Kukavica]], [[Vidojevica]], [[Jastrebac]], [[Juhor]], [[Crni vrh (Srbija)|Crni vrh]] i [[Azanjske planine]].
 ==Vidi još==