Oskar Kokoschka: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Oskar Kokoschka''' ([[Pöchlarn]], [[Donja Austrija|Dolnja Austrija]], [[1. ožujka]] [[1886.]] – [[Montreux]], [[22. veljače]] [[1980.]]) je bio [[Austrija|austrijski]] slikar i pisac, [[Česi|češkog]] podrijetla. Obitelj po očevoj strani su bili [[Prag|praški]] [[zlatarstvo|zlatari]]. Najpoznatiji je po svojim intenzivnim [[Ekspresionizam|ekspresionističkim]] portretima i |
'''Oskar Kokoschka''' ([[Pöchlarn]], [[Donja Austrija|Dolnja Austrija]], [[1. ožujka]] [[1886.]] – [[Montreux]], [[22. veljače]] [[1980.]]) je bio [[Austrija|austrijski]] slikar i pisac, [[Česi|češkog]] podrijetla. Obitelj po očevoj strani su bili [[Prag|praški]] [[zlatarstvo|zlatari]]. Najpoznatiji je po svojim intenzivnim [[Ekspresionizam|ekspresionističkim]] portretima i krajobrazima. |
||
== Biografija == |
== Biografija == |
||
Rodio se u [[Pöchlarn]]u. Njegovu mladu karijeru su bili obilježili portreti slavnih bečkih osoba. Portrete je slikao u nervozno animiranom stilu. Budući da su ga [[nacisti]] smatrali izrodom, pobjegao je 1934. iz Austrije za [[Prag]]. |
Rodio se u [[Pöchlarn]]u. Njegovu mladu karijeru su bili obilježili portreti slavnih bečkih osoba. Portrete je slikao u nervozno animiranom stilu. Budući da su ga [[nacisti]] smatrali izrodom, pobjegao je 1934. iz Austrije za [[Prag]]. |
Inačica od 25. prosinca 2010. u 05:16
Oskar Kokoschka (Pöchlarn, Dolnja Austrija, 1. ožujka 1886. – Montreux, 22. veljače 1980.) je bio austrijski slikar i pisac, češkog podrijetla. Obitelj po očevoj strani su bili praški zlatari. Najpoznatiji je po svojim intenzivnim ekspresionističkim portretima i krajobrazima.
Biografija
Rodio se u Pöchlarnu. Njegovu mladu karijeru su bili obilježili portreti slavnih bečkih osoba. Portrete je slikao u nervozno animiranom stilu. Budući da su ga nacisti smatrali izrodom, pobjegao je 1934. iz Austrije za Prag.
Kokoschka ima mnogo toga zajedničkog sa svojim suvremenikom Maxom Beckmannom. Oba su zadržala svoju neovisnost od njemačkog ekspresionizma. Ipak, danas ih se smatra njegovim vrhom. Njihov individualizam ih je izdvojio od glavnih pokretâ umjetnosti 20. stoljeća.