Mjeriteljstvo: razlika između inačica
m r2.6.5) (robot Dodaje: mk:Метрологија |
m r2.7.1) (robot Dodaje: nn:Metrologi |
||
Redak 44: | Redak 44: | ||
[[mk:Метрологија]] |
[[mk:Метрологија]] |
||
[[nl:Metrologie]] |
[[nl:Metrologie]] |
||
[[nn:Metrologi]] |
|||
[[no:Metrologi]] |
[[no:Metrologi]] |
||
[[pl:Metrologia]] |
[[pl:Metrologia]] |
Inačica od 22. veljače 2011. u 23:56
Mjeriteljstvo ili metrologija je znanost o mjerenju, koja uključuje sve teorijske i praktičke aspekte mjerenja - bavi se metodama mjerenja fizikalnih veličina, ostvarivanjem i održavanjem etalona fizikalnih veličina, razvojem i izradom mjerila (mjernih instrumenata, uređaja i mjernog pribora), te analizom mjernih rezultata. Za njezin nastanak većina metrologa navodi 18. stoljeće. Mjeriteljstvo je razvijeno do primijenjene znanosti. Ono je, kao i sve druge primijenjene znanosti, našlo ishodišta duboko u specijalističkim strukama u kojima se nešto svrhovito mjeri.
Dijeli se na:
Također, možemo ga promatrati zavisno o:
- fizičkoj veličini koju razmatra (mjeriteljstvo vremena, mjeriteljstvo dužine, temperature...);
- području primjene (mjeriteljstvo medicine, mjeriteljstvo astronomije, topografije...).
U definiranju mjeriteljstva izrečena je multidisciplinarna kategorizacija poimanja mjeriteljstva na kvantitetnom (količinskom) i kvalitetnom (sadržajnom) određenju pojavnosti u svim djelatnostima, zbivanjima, stanjima i događajima. Mnoge su mjerne jedinice izvan priznatih sustava mjernih jedinica, pa ipak služe potrebi količinskog i sadržajnog određenja. Međunarodni sustav mjernih jedinica (SI) ima nekoliko grupa mjernih jedinica po čemu se vidi da se mnogo toga ne može mjeriti osnovnim jedinicama. Iz mjernih jedinica SI-a moguće je shvatiti temeljito što se izražava i kakav je aktivitet u brojčanom izrazu. Zato te mjerne jedinice čine temelj za razvoj mjeriteljstva, a s tim i gospodarstva, po osnovi točnosti, preciznosti, poštenja i korektnosti pri razmjenjivanju informacija, proizvoda, usluga i novca.