Benzen: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m r2.7.1) (robot Dodaje: sq:Benzeni
Redak 28: Redak 28:
'''Supstitucija:'''
'''Supstitucija:'''


:
:C<sub>6</sub>H<sub>6</sub> + Br<sub>2</sub> → C<sub>6</sub>H<sub>5</sub>Br + HBr


'''Adicija:'''
'''Adicija:'''

Inačica od 8. svibnja 2011. u 10:07

Struktura benzena

Benzen je najjednostavniji aromatski ugljikovodik. Empirijska formula mu je C6H6.[1]

Znanstvenici su dugo pokušavali odrediti strukturnu formulu. Njemački kemičar Friedrich August Kekulé von Stradonitz to je postigao tako da je naizmjenice postavio jednostruke i dvostruke veze između atoma ugljika.

Može se crtati i s jednostrukom vezom između atoma ugljika i kružnicom unutar šesterokuta što se naziva benzenov prsten. Svi aromatski ugljikovodici imaju jedan ili više benzenovih prstenova.

Dobivanje

Svojstva

Benzen je bezbojna tekućina, jakog mirisa. Vrije na 80 °C. Pri temperaturi nižoj od 5.5°C skrućuje se u bijelu kristalnu tvar. U vodi se ne otapa, ali se otapa u organskim otapalima

Benzen otapa masti i ulja, smole i boje.

Benzenove pare su veoma otrovne i uzrokuju leukemiju. Proizvodi dobiveni iz benzena nisu otrovni kao benzen.

Lako je zapaljiv. Zapaljen gori čađavim plamenom.

2C6H6 + 15O2 → 12CO2 + 6H2O

Zbog postojanja jednostrukih i dvostrukih veza stupa u reakcije adicije i supstitucije.

Supstitucija:

Adicija:

C6H6 + 3Cl2 → C6H6Cl6

Upotreba

Koristi se kao otapalo, zatim za proizvodnju lijekova, boja, lakova, plastičnih masa, eksploziva, sredstava za pranje , insekticida. Benzen se sve više izbjegava u industriji jer je otrovan i jako je kancerogen. Upravo zbog njegovog štetnog djelovanja, u industriji ga zamjenjuju njegovi derivati koji nisu toliko štetni za ljudsko zdravlje, npr. toluen.

Izvori

  1. Tehnička enciklopedija Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, Zagreb, svezak 1, str. 418


Predložak:Link FA Predložak:Link FA Predložak:Link FA Predložak:Link FA