Prijeđi na sadržaj

Leksikografski zavod Miroslav Krleža

Koordinate: 45°48′38″N 15°58′08″E / 45.81043°N 15.96900°E / 45.81043; 15.96900
Izvor: Wikipedija
Zgrada Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža u Zagrebu.

Leksikografski zavod Miroslav Krleža (od 1950. do 1962. Leksikografski zavod FNRJ, a od 1962. do 1991. Jugoslavenski leksikografski zavod)[1] u Zagrebu središnja je i jedina nacionalna leksikografska ustanova koja se sustavno bavi leksikografijom. Izdanja Zavoda sadrže tradiciju i teže razumijevanju hrvatske jezične, kulturne i društvene zajednice u univerzalnome iskustvu i znanju. Tijekom svoga sedamdesetogodišnjega djelovanja Leksikografski zavod je izdao više od 250 različitih enciklopedija, rječnika, leksikona i drugih izdanja. Temeljna su izdanja Leksikografskoga zavoda višesveščana Hrvatska enciklopedija i Hrvatski biografski leksikon.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Leksikografski zavod FNRJ osnovan je 1950. na poticaj Miroslava Krleže, koji je kao ravnatelj Zavoda oko sebe okupio najbolje stručnjake koji su prethodno bili okupljeni oko izradbe prve opće Hrvatske enciklopedije Mate Ujevića. Od 1983. Zavod djeluje pod imenom svog utemeljitelja Miroslava Krleže. Godine 2003. Hrvatski sabor donosi Zakon o Leksikografskom zavodu kojim je Zavod definiran kao „javna ustanova od osobitog interesa”. Iste godine u studenom Ravnateljstvo Leksikografskog zavoda donosi Statut Leksikografskog zavoda.

Glavni ravnatelj Leksikografskog zavoda, kojega imenuje Vlada Republike Hrvatske, na čelu je Ravnateljstva, koje je glavno tijelo Leksikografskog zavoda. Ravnatelj Leksikografskog zavoda, koji se bira javnim natječajem, ima poslovodnu funkciju, a njegove dužnosti određene su Statutom Zavoda.

Leksikografski odjel temeljni je odjel LZMK-a u kojem se obavlja temeljna znanstvena i stručna djelatnost, dok su ostali odjeli u funkciji prikupljanja podataka i pomoć u organizaciji rada leksikografa.

Leksikografski zavod Miroslav Krleža izdao je više od 250 različitih enciklopedija, rječnika, leksikona i drugih izdanja koja su važan prinos održavanju i podizanju hrvatskoga intelektualnoga standarda.

Kronologija izdanja Leksikografskoga zavoda Miroslava Krleže

[uredi | uredi kôd]
Vrsta izdanja Naziv izdanja Godina Broj izdanja Broj svezaka Urednici Mrežno izd.
Enciklopedije Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje od 2013.     Slaven Ravlić (2013. – 2021.), Bruno Kragić Mrežno izdanje Hrvatske enciklopedije
Hrvatska tehnička enciklopedija od 2018. 1 2 (u izradbi 4) Zdenko Jecić Portal hrvatske tehničke baštine
Enciklopedija Hrvatskog zagorja 2017. 1 1 Božidar Brezinščak Bagola, Ivan Cesarec, Mladen Klemenčić  
Hrvatska književna enciklopedija 2012. 1 4 Velimir Visković  
Hrvatska enciklopedija 1999. – 2009. 1 11 Dalibor Brozović, August Kovačec, Slaven Ravlić Hrvatska enciklopedija
Hrvatska likovna enciklopedija 2005. 2 8 Žarko Domljan  
Istarska enciklopedija 2005. 1 1 Miroslav Bertoša, Robert Matijašić Istarska enciklopedija
Krležijana 1993. – 1999. 1 3 Velimir Visković Krležijana
Tehnička enciklopedija 1963. – 1997. 1 13 Rikard Podhorsky, Živan Viličić, Hrvoje Požar, Duško Štefanović  
Enciklopedija hrvatske umjetnosti 1995. – 1996. 2 2 Žarko Domljan  
Enciklopedija Jugoslavije, II. izd. 1980. – 1990. 2 6 Miroslav Krleža, Ivo Cecić, Jakov Sirotković  
Filmska enciklopedija 1986. – 1990. 1 2 Ante Peterlić Filmska enciklopedija
Pomorska enciklopedija, II. izd. 1972. – 1989. 2 8 Vladislav Brajković, Petar Mardešić  
Opća enciklopedija JLZ 1977. – 1988. 3 9 Josip Šentija  
Likovna enciklopedija Jugoslavije 1984. – 1987. 1 2 Žarko Domljan  
Šumarska enciklopedija, II. izd. 1980. – 1987. 2 3 Zvonimir Potočić  
Medicinska enciklopedija, II. izd. 1967. – 1986. 2 6 + 2 (8) Ante Šercer, Mirko Dražen Grmek, Ivo Padovan  
Enciklopedija fizičke kulture 1975. – 1977. 1 2 Marijan Flander  
Muzička enciklopedija, II. izd. 1971. – 1977. 2 3 Krešimir Kovačević  
Poljoprivredna enciklopedija 1967. – 1973. 1 3 Mladen Josifović  
Enciklopedija Jugoslavije, I. izd. 1955. – 1971. 2 8 Miroslav Krleža  
Enciklopedija Leksikografskog zavoda, II. izd. 1966. – 1969. 3 6 Nada Bogdanov, Danko Grlić, Mladen Iveković, Kruno Krstić, Rikard Podhorsky, Borko Vranjican  
Enciklopedija likovnih umjetnosti 1959. – 1966. 1 4 Andre Mohorovičić  
Otorinolaringologija 1965. – 1966. 1 2 Ante Šercer  
Medicinska enciklopedija, I. izd. 1957. – 1965. 2 10 Ante Šercer  
Enciklopedija Leksikografskog zavoda, I. izd. 1955. – 1964. 3 7 Marko Kostrenčić, Miroslav Krleža  
Pomorska enciklopedija, I. izd. 1954. – 1964. 2 8 Mate Ujević  
Muzička enciklopedija, I. izd. 1958. – 1963. 2 2 Josip Andreis  
Šumarska enciklopedija, I. izd. 1959. – 1963. 2 2 Aleksandar Ugrenović, Zvonimir Potočić  
Leksikoni Turopoljski leksikon 2021. 1 1 Mladen Klemenčić, Katja Matković Mikulčić  
Židovski biografski leksikon 2018. 1 1 Ivo Goldstein Židovski biografski leksikon – radna verzija
Leksikon Antuna Gustava Matoša 2015. 1 1 Igor Hofman, Tomislav Šakić  
Likovni leksikon 2014. 1 1 Josip Bilić  
Filozofski leksikon 2012. 1 1 Stipe Kutleša  
Hrvatski opći leksikon 2012. 2 1 Mladen Klemenčić  
Leksikon Ruđera Boškovića 2011. 1 1 Antonijela Bogutovac  
Ekonomski leksikon, II. izdanje 2011. 2 1    
Hrvatski franjevački biografski leksikon 2010. 1 1 Franjo Emanuel Hoško, Pejo Ćošković, Vicko Kapitanović  
Hrvatski biografski leksikon 1983. – 1 9 Nikica Kolumbić, Aleksandar Stipčević, Trpimir Macan, Nikša Lučić Hrvatski biografski leksikon
Leksikon Marina Držića s bibliografijom 2009. 1 2 Milovan Tatarin, Slobodan Prosperov Novak, Mirjana Mataija, Leo Rafolt Leksikon Marina Držića
Pravni leksikon 2007. 1 1 Vladimir Pezo  
Tehnički leksikon 2007. 1 1 Zvonimir Jakobović Tehnički leksikon
Zagrebački leksikon 2006. 1 2 Josip Bilić, Hrvoje Ivanković  
Hrvatski obiteljski leksikon 2005. 2 1 Tomislav Ladan Hrvatski obiteljski leksikon
Nogometni leksikon 2004. 1 1 Fredi Kramer, Mladen Klemenčić Nogometni leksikon
Filmski leksikon 2003. 1 1 Bruno Kragić, Nikica Gilić Filmski leksikon
Opći religijski leksikon 2002. 1 1 Adalbert Rebić  
Hrvatski opći leksikon 1996. 3 1 August Kovačec  
Ekonomski leksikon 1995. 2 1 Zvonimir Baletić  
Medicinski leksikon 1992. 1 1 Ivo Padovan Medicinski leksikon
Pomorski leksikon 1990. 1 1 Anton I. Simović Pomorski leksikon
Leksikon jugoslavenske muzike 1984. 1 2 Krešimir Kovačević  
Sportski leksikon 1984. 1 1 Marijan Flander  
Leksikon JLZ 1974. 3 1 Nada Bogdanov, Frano Gospodnetić, Danko Grlić, Ljubiša Grlić, Kruno Krstić, Josip Šentija, Borko Vranjican  
Atlasi One Hundred Croatian Archeological Sites 2007. 1 1 Aleksandar Durman  
Atlas svijeta, VII. izdanje 2006. 7 1 Mladen Klemenčić  
Stotinu hrvatskih arheoloških nalazišta 2006. 1 1 Aleksandar Durman  
Hrvatski povijesni atlas 2003. 1 1 Krešimir Regan  
Atlas Europe 1997. 1 1 Mladen Klemenčić  
A Concise Atlas of the Republic of Croatia and the Republic of Bosnia and Hercegovina 1993. 1 1 Mladen Klemenčić  
Atlas svijeta, VI. izdanje 1988. 7 1 Božidar Feldbauer  
Atlas svijeta, V. izdanje 1974. 7 1 Oto Oppitz  
Atlas svijeta, IV. izdanje 1969. 7 1    
Atlas svijeta, III. izdanje 1966. 7 1    
Atlas svijeta, II. izdanje 1963. 7 1    
Atlas svijeta, I. izdanje 1961. 7 1    
Rječnici Osmojezični enciklopedijski rječnik 1987. – 2010. 1 8 Tomislav Ladan  
Enciklopedijski rječnik humanog i veterinarskog medicinskog nazivlja 2006. 1 1 Ivo Padovan  
Rječnik hrvatskoga jezika 2000. 1 1 Jure Šonje  
Petnaestojezični elektronički rječnik 1998. 1 1    
Vodiči Hrvatska: zemlja i ljudi 2013. 1 1 Mladen Klemenčić, Ankica Šunjić, Zvonimir Frka Petešić Hrvatska: zemlja i ljudi
Nautički vodič hrvatskoga Jadrana 2007. 1 1    
Zastave i grbovi 2006. 1 1    
Hrvatska – turistički vodič 2000. 1 1    
Jadran – turistički vodič, III. izdanje 1975. 3 1    
Jadran – turistički vodič, I. izdanje 1964. 3 1    
Bibliografije Bibliografija 16, 17 (kazalište 1–2) 2004. 1 2    
Bibliografija rasprava i članaka (1–15)          

Odlikovanja i priznanja

[uredi | uredi kôd]

Nagrade

[uredi | uredi kôd]
  • Nagrada AVNOJ-a, Odbor za Nagradu Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije, 1972.[4]
  • Glavna nagrada – zlatna plaketa „Beograd”, 18. međunarodni sajam knjiga u Beogradu, 1972.[4]

Kritike

[uredi | uredi kôd]
  • 1959.Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije u svom pismu (od 25. veljače 1959.) upućenom centralnim komitetima republičkih SK o radu na historiji Partije i radničkog pokreta Jugoslavije, navodi potrebu uklanjanja slabosti u obradi historije Partije i radničkoga pokreta u »Enciklopediji Jugoslavije«. Po mišljenju izraženom u pismu, kog je potpisnikom Aleksandar Ranković, cilj je bio izbjeći kašnjenja u obradbi pojedinih priloga, slabu kvalitetu članaka i slučajeve da su pojedini događaji i osobe ostale neobrađene.[5]

Nedovršeni projekti

[uredi | uredi kôd]
  • Veliki sedmojezični rječnik naroda i narodnosti Jugoslavije, koji se trebao pojaviti 1982. godine
  • Treći (posljednji) svezak Likovne enciklopedije Jugoslavije
  • 7. − 10. svezak 2. izdanja Enciklopedije Jugoslavije, latinično
  • 3. − 10. svezak 2. izdanja Enciklopedije Jugoslavije, ćirilično
  • 5. − 10. svezak 2. izdanja Enciklopedije Jugoslavije, izdanje na slovenskom jeziku
  • 3. − 10. svezak 2. izdanja Enciklopedije Jugoslavije, izdanje na makedonskom jeziku
  • 3. − 10. svezak 2. izdanja Enciklopedije Jugoslavije, izdanje na albanskom jeziku
  • 3. − 10. svezak 2. izdanja Enciklopedije Jugoslavije, izdanje na mađarskom jeziku
  • Dopunski (jedanaesti) svezak 2. izdanja Enciklopedije Jugoslavije, planiran do konca 1989. godine
  • Dva sveska sažetoga izdanja na engleskome jeziku Enciklopedije Jugoslavije (2. izdanje)

Povezani članci

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Hrvatska enciklopedija, pristupljeno 13. studenog 2020.
  2. Odluka o dodjeli Povelje i Plakete ZAVNOH-a za 1990. godinu, Broj: 31/90-6. (Narodne novine SRH, br. 24/90. od 28. svibnja 1990.)
  3. Tomislav Badovinac, ur., Zagreb i Hrvatska u Titovo doba, Savez društava “Josip Broz Tito” Hrvatske, Zagreb, 2004., ISBN 953-99595-0-0, str. 38., (NSK)
    Wikicitati »Josip Broz Tito je u vili “Zagorje” 24. travnja 1972. godine predao Jugoslavenskom leksikografskom zavodu orden Republike sa zlatnim vijencem, a samom Miroslavu Krleži orden bratstva i jedinstva sa zlatnim vijencem.«
    (str. 38.)
  4. a b c Mladen Arnautović, Nine Miljević, Milan Bajec, Ljubiša Đurić, Pero Ivačić, Božidar Kićović, Dragiša Stefanović, Dragoslav Adamović, Petar Stanišić (urednički odbor), Jugoslavija i svet: 1972., Novinsko-izdavačko preduzeće »Mladost«, Beograd, [1973.], str. 217., str. 220. i str. 250., (COBISS.SR)
  5. Pero Djetelić, Đuro Kladarin, Stevo Maoduš, Milka Minić, Boško Stankovski, Radovan Stijačić, Mirko Tepavac, Janez Vipotnik, Budislav Šoškić (članovi Komisije za redakciju kongresnih dokumenata), VIII kongres Saveza komunista Jugoslavije: Beograd, 7—13. decembra 1964. (Stenografske beleške), Tom I, Kultura, Beograd, 1965., str. 266. – 267. (COBISS.SR)

Galerija

[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]