Arheologija: razlika između inačica
Tekst stranice se zamjenjuje sa 'opierdalajcie mi gałę lamusy' |
m Uklonjena promjena suradnika 89.161.80.100, vraćeno na zadnju inačicu suradnika EmausBot |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Arheologija''' je [[znanost]] koja sustavno proučava i istražuje stare materijalne ostatke sa ciljem rekonstrukcije cjelokupnog života čovječanstva. |
|||
opierdalajcie mi gałę lamusy |
|||
Sam naziv potječe od [[starogrčki jezik|starogrčkih]] riječi aρχαιος (star, drevan) i λογος (riječ, pripovijest). Riječ aρχαιολογία postojala je u starogrčkom jeziku, ali u svom prvobitnom značenju - pričanje starih priča. Riječ arheologija ponovno koristi [[francuska|francuski]] putopisac [[Jacques Spon]] u 17.stoljeću, pridajući joj značenje blisko modernom poimanju. |
|||
== Specijalizacija prema predmetu istraživanja == |
|||
Prema kriteriju pojave pisma, arheologija se konvencionalno dijeli na dvije velike grane: |
|||
* [[Prapovijesna arheologija]] - istražuje materijalne ostatke kultura i civilizacija koje ne poznaju pismo, |
|||
* [[Povijesna arheologija]] - istražuje kulture i civilizacije kod kojih je raširena uporaba pisma |
|||
Unutar prapovijesne arheologije postoje daljnje, uže specijalizacije: |
|||
*[[Paleolitik]] ili starije kameno doba, doba lovaca i sakupljača |
|||
*[[Mezolitik]] ili srednje kameno doba, prijelazno doba, pojava poljodjelstva i raširen ribolov |
|||
*[[Neolitik]] ili mlađe kameno doba, od naglog razvoja poljodjelstva, pojava pripitomljavanja životinja |
|||
*[[Eneolitik]] ili bakreno doba, prijelazno doba; uporaba bakra i primitivnih bakrenih slitina, visok značaj stočarstva |
|||
*[[Brončano doba]], raširena uporaba bronce |
|||
*[[Željezno doba]], raširena uporaba željeza |
|||
Unutar povijesne arheologije specijalizacije su uglavnom geografske ili kulturološke, npr.: |
|||
*[[Egiptologija]], [[Biblijska arheologija]], [[Antička arheologija]] |
|||
*[[Antička arheologija]] koja proučava kulturu grčkog i rimskog svijeta nadalje se dijeli na [[Klasična arheologija|klasičnu arheologiju]] koja proučava matična područja antičkih civilizacija (Grčku i Italiju), te provincijalna arheologija koja proučava grčke kolonije i rimske provincije. |
|||
*[[Starokršćanska arheologija]] proučava rane [[kršćanstvo|kršćanske]] materijalne ostatke. |
|||
*[[Srednjovjekovna arheologija]] istražuje razdoblje od propasti [[Zapadno Rimsko Carstvo|Zapadnoga Rimskog Carstva]] do stvaranja novih etničkih zajednica i uspostave njihovih država. |
|||
*[[Novovjekovna arheologija]] |
|||
*[[Industrijska arheologija]] |
|||
=== Metodološka specijalizacija === |
|||
Arheološka znanost (arheometrija) obuhvaća metodologiju radnji uoči istraživanja (rekognosciranje), samog arheološkog iskopavanja, snimanja, dokumentiranja, zaštite, konzervacije i reprezentacije lokaliteta i nalaza. Unutar arheometrije postoje uže specijalizacije: |
|||
*Arheologija okoliša istražuje ljudsko korištenje prirodnih resursa i prilagodbu okolišu. |
|||
*[[Podvodna arheologija]] istražuje arheološke ostatke koji se danas nalaze pod vodom. |
|||
*Etnoarheologija proučava suvremeno ljudsko društvo (primjerice običaje izoliranih kultura) s ciljem boljeg razumijevanja arheoloških podataka. |
|||
*Zračna arheologija prikuplja podatke uglavnom zračnom fotografijom, koji su dragocjeni za otkrivanje i interpretaciju arheoloških nalazišta. |
|||
Postoje još mnoge specijalizacije poput socijalne arheologije, kognitivne arheologije, arheologije proizvodnje i tehnologije, geoarheologije, zooarheologije, rodne arheologije itd. |
|||
== Vremenska tablica == |
|||
{|class="wikitable" |
|||
!Značajna povjesna otkrivanja |
|||
!Godina |
|||
|- |
|||
|*Otkriveni [[Pompej|Pompeji]] |
|||
|1748. |
|||
|- |
|||
|*Jedan časnik [[Napoleon]]ove vojske otkriva Ružin kamen sa ispisanim hijeroglifima iz 6.st.pr.Kr. |
|||
|1799. |
|||
|- |
|||
|*Otkriven [[Abu Simbel]] |
|||
|1812. |
|||
|- |
|||
|*Znanstvenici dešifrirali [[Egipat|egipatske hijeroglife]] |
|||
|1822. |
|||
|- |
|||
|*[[Evans]] i [[Prestwich]] potvrđuju starost ljudske vrste i povezanost čovjeka sa izumrlim životinjama. |
|||
|1861. |
|||
|- |
|||
|*Pronađeni dokazi [[Homo erectusa]] |
|||
|1891. |
|||
|- |
|||
|*Howard Carter otkriva [[Tutankhamon]]ov grob |
|||
|1922. |
|||
|- |
|||
|*Louis Leakey počinje iskopavanje u Olduval Gorge |
|||
|1931. |
|||
|- |
|||
|*Arheolozi otkrivaju prethistorijske crteže u ''Lascauxu'' |
|||
|1940. |
|||
|- |
|||
|*Otkriveno radiokarbonsko datiranje |
|||
|1949. |
|||
|- |
|||
|*Donald Johanson otkriva "Lucy", prvobitnog [[hominid]]a |
|||
|1974. |
|||
|} |
|||
[[Kategorija:Društvene znanosti]] |
|||
[[Kategorija:Arheologija| ]] |
|||
<!-- interwiki --> |
|||
{{Link FA|eo}} |
|||
[[af:Argeologie]] |
|||
[[als:Archäologie]] |
|||
[[am:ሥነ ቅርስ]] |
|||
[[an:Arqueolochía]] |
|||
[[ar:علم الآثار]] |
|||
[[ast:Arqueoloxía]] |
|||
[[az:Arxeologiya]] |
|||
[[bar:Archäologie]] |
|||
[[bat-smg:Arkeuoluogėjė]] |
|||
[[be:Археалогія]] |
|||
[[be-x-old:Археалёгія]] |
|||
[[bg:Археология]] |
|||
[[bn:প্রত্নতত্ত্ব]] |
|||
[[br:Arkeologiezh]] |
|||
[[bs:Arheologija]] |
|||
[[ca:Arqueologia]] |
|||
[[ceb:Arkeyolohiya]] |
|||
[[co:Archiulugia]] |
|||
[[cs:Archeologie]] |
|||
[[csb:Archeòlogijô]] |
|||
[[cy:Archaeoleg]] |
|||
[[da:Arkæologi]] |
|||
[[de:Archäologie]] |
|||
[[el:Αρχαιολογία]] |
|||
[[eml:Archeologî]] |
|||
[[en:Archaeology]] |
|||
[[eo:Arkeologio]] |
|||
[[es:Arqueología]] |
|||
[[et:Arheoloogia]] |
|||
[[eu:Arkeologia]] |
|||
[[ext:Arqueologia]] |
|||
[[fa:باستانشناسی]] |
|||
[[fi:Arkeologia]] |
|||
[[fiu-vro:Arkeoloogia]] |
|||
[[fr:Archéologie]] |
|||
[[fur:Archeologjie]] |
|||
[[fy:Argeology]] |
|||
[[ga:Seandálaíocht]] |
|||
[[gd:Àrsaidheachd]] |
|||
[[gl:Arqueoloxía]] |
|||
[[gv:Shenndaaleeaght]] |
|||
[[hak:Kháu-kú-ho̍k]] |
|||
[[he:ארכאולוגיה]] |
|||
[[hi:पुरातत्त्वशास्त्र]] |
|||
[[ht:Akeyoloji]] |
|||
[[hu:Régészet]] |
|||
[[ia:Archeologia]] |
|||
[[id:Arkeologi]] |
|||
[[ie:Archeologia]] |
|||
[[io:Arkeologio]] |
|||
[[is:Fornleifafræði]] |
|||
[[it:Archeologia]] |
|||
[[ja:考古学]] |
|||
[[jv:Arkéologi]] |
|||
[[ka:არქეოლოგია]] |
|||
[[kl:Ittarnisarsiorneq]] |
|||
[[kn:ಪುರಾತತ್ತ್ವ ಶಾಸ್ತ್ರ]] |
|||
[[ko:고고학]] |
|||
[[ku:Arkeolojî]] |
|||
[[ky:Археология]] |
|||
[[la:Archaeologia]] |
|||
[[lad:Arkeolojiya]] |
|||
[[lb:Archeologie]] |
|||
[[li:Archeologie]] |
|||
[[lij:Archeòlogia]] |
|||
[[lo:ບູຮານວິທະຍາ]] |
|||
[[lt:Archeologija]] |
|||
[[lv:Arheoloģija]] |
|||
[[mk:Археологија]] |
|||
[[ml:പുരാവസ്തുഗവേഷണം]] |
|||
[[mr:पुरातत्त्वशास्त्र]] |
|||
[[ms:Arkeologi]] |
|||
[[mwl:Arqueologie]] |
|||
[[my:ရှေးဟောင်းသုတေသနပညာ]] |
|||
[[nap:Archeologgia]] |
|||
[[nds:Archäologie]] |
|||
[[nds-nl:Ooldheaidkeunde]] |
|||
[[nl:Archeologie]] |
|||
[[nn:Arkeologi]] |
|||
[[no:Arkeologi]] |
|||
[[nrm:Archéologie]] |
|||
[[oc:Arqueologia]] |
|||
[[pl:Archeologia]] |
|||
[[ps:لرغونپوهنه]] |
|||
[[pt:Arqueologia]] |
|||
[[ro:Arheologie]] |
|||
[[ru:Археология]] |
|||
[[rue:Археолоґія]] |
|||
[[sa:पुरातत्त्व]] |
|||
[[sah:Археология]] |
|||
[[sc:Archeologia]] |
|||
[[scn:Archioluggìa]] |
|||
[[sco:Airchaeology]] |
|||
[[sh:Arheologija]] |
|||
[[si:පුරා විද්යාව]] |
|||
[[simple:Archaeology]] |
|||
[[sk:Archeológia]] |
|||
[[sl:Arheologija]] |
|||
[[sq:Arkeologjia]] |
|||
[[sr:Археологија]] |
|||
[[su:Arkéologi]] |
|||
[[sv:Arkeologi]] |
|||
[[sw:Akiolojia]] |
|||
[[ta:தொல்பொருளியல்]] |
|||
[[te:పురావస్తు శాస్త్రం]] |
|||
[[tet:Akarolojia]] |
|||
[[th:โบราณคดี]] |
|||
[[tk:Arheologiýa]] |
|||
[[tl:Arkeolohiya]] |
|||
[[tpi:Akiolosi]] |
|||
[[tr:Arkeoloji]] |
|||
[[uk:Археологія]] |
|||
[[ur:علم الآثار]] |
|||
[[uz:Arxeologiya]] |
|||
[[vec:Archiołogia]] |
|||
[[vi:Khảo cổ học]] |
|||
[[vo:Vönotav]] |
|||
[[wa:Arkeyolodjeye]] |
|||
[[war:Arkeyolohiya]] |
|||
[[yi:ארכעאלאגיע]] |
|||
[[zh:考古学]] |
|||
[[zh-yue:考古]] |
Inačica od 8. svibnja 2011. u 22:27
Arheologija je znanost koja sustavno proučava i istražuje stare materijalne ostatke sa ciljem rekonstrukcije cjelokupnog života čovječanstva.
Sam naziv potječe od starogrčkih riječi aρχαιος (star, drevan) i λογος (riječ, pripovijest). Riječ aρχαιολογία postojala je u starogrčkom jeziku, ali u svom prvobitnom značenju - pričanje starih priča. Riječ arheologija ponovno koristi francuski putopisac Jacques Spon u 17.stoljeću, pridajući joj značenje blisko modernom poimanju.
Specijalizacija prema predmetu istraživanja
Prema kriteriju pojave pisma, arheologija se konvencionalno dijeli na dvije velike grane:
- Prapovijesna arheologija - istražuje materijalne ostatke kultura i civilizacija koje ne poznaju pismo,
- Povijesna arheologija - istražuje kulture i civilizacije kod kojih je raširena uporaba pisma
Unutar prapovijesne arheologije postoje daljnje, uže specijalizacije:
- Paleolitik ili starije kameno doba, doba lovaca i sakupljača
- Mezolitik ili srednje kameno doba, prijelazno doba, pojava poljodjelstva i raširen ribolov
- Neolitik ili mlađe kameno doba, od naglog razvoja poljodjelstva, pojava pripitomljavanja životinja
- Eneolitik ili bakreno doba, prijelazno doba; uporaba bakra i primitivnih bakrenih slitina, visok značaj stočarstva
- Brončano doba, raširena uporaba bronce
- Željezno doba, raširena uporaba željeza
Unutar povijesne arheologije specijalizacije su uglavnom geografske ili kulturološke, npr.:
- Egiptologija, Biblijska arheologija, Antička arheologija
- Antička arheologija koja proučava kulturu grčkog i rimskog svijeta nadalje se dijeli na klasičnu arheologiju koja proučava matična područja antičkih civilizacija (Grčku i Italiju), te provincijalna arheologija koja proučava grčke kolonije i rimske provincije.
- Starokršćanska arheologija proučava rane kršćanske materijalne ostatke.
- Srednjovjekovna arheologija istražuje razdoblje od propasti Zapadnoga Rimskog Carstva do stvaranja novih etničkih zajednica i uspostave njihovih država.
- Novovjekovna arheologija
- Industrijska arheologija
Metodološka specijalizacija
Arheološka znanost (arheometrija) obuhvaća metodologiju radnji uoči istraživanja (rekognosciranje), samog arheološkog iskopavanja, snimanja, dokumentiranja, zaštite, konzervacije i reprezentacije lokaliteta i nalaza. Unutar arheometrije postoje uže specijalizacije:
- Arheologija okoliša istražuje ljudsko korištenje prirodnih resursa i prilagodbu okolišu.
- Podvodna arheologija istražuje arheološke ostatke koji se danas nalaze pod vodom.
- Etnoarheologija proučava suvremeno ljudsko društvo (primjerice običaje izoliranih kultura) s ciljem boljeg razumijevanja arheoloških podataka.
- Zračna arheologija prikuplja podatke uglavnom zračnom fotografijom, koji su dragocjeni za otkrivanje i interpretaciju arheoloških nalazišta.
Postoje još mnoge specijalizacije poput socijalne arheologije, kognitivne arheologije, arheologije proizvodnje i tehnologije, geoarheologije, zooarheologije, rodne arheologije itd.
Vremenska tablica
Značajna povjesna otkrivanja | Godina |
---|---|
*Otkriveni Pompeji | 1748. |
*Jedan časnik Napoleonove vojske otkriva Ružin kamen sa ispisanim hijeroglifima iz 6.st.pr.Kr. | 1799. |
*Otkriven Abu Simbel | 1812. |
*Znanstvenici dešifrirali egipatske hijeroglife | 1822. |
*Evans i Prestwich potvrđuju starost ljudske vrste i povezanost čovjeka sa izumrlim životinjama. | 1861. |
*Pronađeni dokazi Homo erectusa | 1891. |
*Howard Carter otkriva Tutankhamonov grob | 1922. |
*Louis Leakey počinje iskopavanje u Olduval Gorge | 1931. |
*Arheolozi otkrivaju prethistorijske crteže u Lascauxu | 1940. |
*Otkriveno radiokarbonsko datiranje | 1949. |
*Donald Johanson otkriva "Lucy", prvobitnog hominida | 1974. |