Sudeti: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
mNema sažetka uređivanja |
||
Redak 5: | Redak 5: | ||
'''Sudeti''' ([[njemački]]: ''Sudetenland'', [[češki]] i [[slovački]]: ''Sudety'', [[poljski]]: ''Kraj Sudetów'') je naziv za pogranično područje u bivšoj [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]] današnjoj [[Češka|Češkoj Republici]], na njenoj granici ka današnjoj [[Austrija|Austriji]], [[Njemačka|Njemačkoj]] i [[Poljska|Poljskoj]]. U Sudetima je prije Drugog svjetskog rata živjelo većinom njemačko stanovništvo - tzv. [[Sudetski Nijemci]]. |
'''Sudeti''' ([[njemački]]: ''Sudetenland'', [[češki]] i [[slovački]]: ''Sudety'', [[poljski]]: ''Kraj Sudetów'') je naziv za pogranično područje u bivšoj [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]] današnjoj [[Češka|Češkoj Republici]], na njenoj granici ka današnjoj [[Austrija|Austriji]], [[Njemačka|Njemačkoj]] i [[Poljska|Poljskoj]]. U Sudetima je prije Drugog svjetskog rata živjelo većinom njemačko stanovništvo - tzv. [[Sudetski Nijemci]]. |
||
==Povijest== |
== Povijest == |
||
=== Osnivanje Čehoslovačke === |
=== Osnivanje Čehoslovačke === |
||
Sudeti počinju da se spominju još [[1918.]] godine: |
Sudeti počinju da se spominju još [[1918.]] godine: |
||
Dan-dva nakon osamostaljenja [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]] ([[28. listopada]] [[1918]].) 4 oblasti u kojima su živjeli [[Nijemci]] - Njemačka Bohemija ([[Deutschböhmen]]), '''Sudeti''' ([[Sudetenland]]), Šumavska župa ([[Böhmerwaldgau]]) i Njemačka južna Moravska ([[Deutschsüdmähren]]) pokušale su da se odcjepe i pripoje [[Austrija|Austriji]]. Čehoslovačka vlada je u periodu između 1. i 20. [[prosinac|prosinca]] [[1918.]], bez većih vojnih intervencija, povratila ova područja. |
Dan-dva nakon osamostaljenja [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]] ([[28. listopada]] [[1918]].) 4 oblasti u kojima su živjeli [[Nijemci]] - Njemačka Bohemija ([[Deutschböhmen]]), '''Sudeti''' ([[Sudetenland]]), Šumavska župa ([[Böhmerwaldgau]]) i Njemačka južna Moravska ([[Deutschsüdmähren]]) pokušale su da se odcjepe i pripoje [[Austrija|Austriji]]. Čehoslovačka vlada je u periodu između 1. i 20. [[prosinac|prosinca]] [[1918.]], bez većih vojnih intervencija, povratila ova područja. Tijekom ovih sukoba, koji su često bili isprovocirani i to od obje strane, ubijeno je nekoliko desetina građana, pretežno Njemaca. Ove žrtve su nacionalisti kasnije koristili za raspirivanje konflikta. |
||
Tadašnji '''Sudeti''' - ''Sudetenland'' u sjevernoj [[Moravska|Moravskoj]] i u [[Češka Šlezija|Češkoj Šleziji]] zauzimali su površinu od oko 6.543 km² na kojoj je živjelo oko 650.000 stanovnika, a centar je bio u gradu [[Opava|Opavi]] (''Troppau''). |
Tadašnji '''Sudeti''' - ''Sudetenland'' u sjevernoj [[Moravska|Moravskoj]] i u [[Češka Šlezija|Češkoj Šleziji]] zauzimali su površinu od oko 6.543 km² na kojoj je živjelo oko 650.000 stanovnika, a centar je bio u gradu [[Opava|Opavi]] (''Troppau''). |
||
=== Međuratni period === |
=== Međuratni period === |
||
⚫ | Tokom 20-tih i 30-tih godina [[20. stoljeće|20. stoljećea]], termin '''Sudeti''' (''Sudetenland'') počeo se koristiti za većinu pograničnih oblasti [[Češke zemlje|čeških zemalja]] (uklj. [[Moravska|Moravsku]] i [[Češka Šlezija|Šleziju]]), gdje je sve do 1945-1946. godine živjela brojna njemačka manjina njih od 3 |
||
⚫ | Tokom 20-tih i 30-tih godina [[20. stoljeće|20. stoljećea]], termin '''Sudeti''' (''Sudetenland'') počeo se koristiti za većinu pograničnih oblasti [[Češke zemlje|čeških zemalja]] (uklj. [[Moravska|Moravsku]] i [[Češka Šlezija|Šleziju]]), gdje je sve do 1945. - 1946. godine živjela brojna njemačka manjina njih od 3 do 3,5 milijuna. |
||
⚫ | |||
⚫ | |||
Naziv Sudeti, koji je u međuvremenu dobio i političku konotaciju koju su njemački nacisti, uz podršku dijela njemačkog stanovništva koje je živjelo u Sudetima (prije svega Sudetonjemačke stranke - SdP), zloupotrebili za razbijanje predratne Čehoslovačke. |
Naziv Sudeti, koji je u međuvremenu dobio i političku konotaciju koju su njemački nacisti, uz podršku dijela njemačkog stanovništva koje je živjelo u Sudetima (prije svega Sudetonjemačke stranke - SdP), zloupotrebili za razbijanje predratne Čehoslovačke. |
||
Poslje [[Minhenski dogovor|Minhenskog dogovora]] ([[1938.]]), kao '''''Sudetenland''''' se označavaju sva područja koje je ondašnja Čehoslovačka morala predati [[Nacistička Njemačka|Hitlerovoj Njemačkoj]]. |
Poslje [[Minhenski dogovor|Minhenskog dogovora]] ([[1938.]]), kao '''''Sudetenland''''' se označavaju sva područja koje je ondašnja Čehoslovačka morala predati [[Nacistička Njemačka|Hitlerovoj Njemačkoj]]. |
||
==Vanjske poveznice== |
== Vanjske poveznice == |
||
* [http://bohemistik.de/evahahn Eva Hahn] -povjesničarka, rođena u Pragu, koja „se preko tri desetljeća bavi povjesti njemačko-čeških odnosa, bez da vjeruje u takozvane nacionalne konflikte“ (njemački) |
* [http://bohemistik.de/evahahn Eva Hahn] -povjesničarka, rođena u Pragu, koja „se preko tri desetljeća bavi povjesti njemačko-čeških odnosa, bez da vjeruje u takozvane nacionalne konflikte“ (njemački) |
||
* [http://auswaertiges-amt.de/www/de/laenderinfos/laender/laender_ausgabe_html?type_id=14&land_id=174 Češka Republika: Bilateralni odnosi] - stranice njemačkog ministarstva vanjskih poslova (njemački, [http://auswaertiges-amt.de/www/en/laenderinfos/laender/laender_ausgabe_html?type_id=14&land_id=174 engleski], [http://auswaertiges-amt.de/www/fr/laenderinfos/laender/laender_ausgabe_html?type_id=14&land_id=174 francuski], [http://auswaertiges-amt.de/www/es/laenderinfos/laender/laender_ausgabe_html?type_id=14&land_id=174 španjolski]) |
* [http://auswaertiges-amt.de/www/de/laenderinfos/laender/laender_ausgabe_html?type_id=14&land_id=174 Češka Republika: Bilateralni odnosi] - stranice njemačkog ministarstva vanjskih poslova (njemački, [http://auswaertiges-amt.de/www/en/laenderinfos/laender/laender_ausgabe_html?type_id=14&land_id=174 engleski], [http://auswaertiges-amt.de/www/fr/laenderinfos/laender/laender_ausgabe_html?type_id=14&land_id=174 francuski], [http://auswaertiges-amt.de/www/es/laenderinfos/laender/laender_ausgabe_html?type_id=14&land_id=174 španjolski]) |
||
Redak 31: | Redak 35: | ||
* [http://www.slavonice.cz/main.php?Cislo=463&TID=71&TUser=3 Tekst o osnovama Sudeta - i projmeni njihovog značnja u povjesnom i teritorijalnom kontekstu (na češkom)] - Ulrich Krulík |
* [http://www.slavonice.cz/main.php?Cislo=463&TID=71&TUser=3 Tekst o osnovama Sudeta - i projmeni njihovog značnja u povjesnom i teritorijalnom kontekstu (na češkom)] - Ulrich Krulík |
||
* [http://www.bruntal.net/view.php?cisloclanku=2005090902 Reč „Sudeti“ u češkim enciklopedijama i riječnicima (na češkom)] |
* [http://www.bruntal.net/view.php?cisloclanku=2005090902 Reč „Sudeti“ u češkim enciklopedijama i riječnicima (na češkom)] |
||
===Ostali projekti=== |
===Ostali projekti=== |
||
{{WProjekti |
{{WProjekti |
||
|commons= |
|commons= |
Inačica od 28. lipnja 2011. u 19:05
Sudeti (njemački: Sudetenland, češki i slovački: Sudety, poljski: Kraj Sudetów) je naziv za pogranično područje u bivšoj Čehoslovačkoj današnjoj Češkoj Republici, na njenoj granici ka današnjoj Austriji, Njemačkoj i Poljskoj. U Sudetima je prije Drugog svjetskog rata živjelo većinom njemačko stanovništvo - tzv. Sudetski Nijemci.
Povijest
Osnivanje Čehoslovačke
Sudeti počinju da se spominju još 1918. godine:
Dan-dva nakon osamostaljenja Čehoslovačke (28. listopada 1918.) 4 oblasti u kojima su živjeli Nijemci - Njemačka Bohemija (Deutschböhmen), Sudeti (Sudetenland), Šumavska župa (Böhmerwaldgau) i Njemačka južna Moravska (Deutschsüdmähren) pokušale su da se odcjepe i pripoje Austriji. Čehoslovačka vlada je u periodu između 1. i 20. prosinca 1918., bez većih vojnih intervencija, povratila ova područja. Tijekom ovih sukoba, koji su često bili isprovocirani i to od obje strane, ubijeno je nekoliko desetina građana, pretežno Njemaca. Ove žrtve su nacionalisti kasnije koristili za raspirivanje konflikta.
Tadašnji Sudeti - Sudetenland u sjevernoj Moravskoj i u Češkoj Šleziji zauzimali su površinu od oko 6.543 km² na kojoj je živjelo oko 650.000 stanovnika, a centar je bio u gradu Opavi (Troppau).
Međuratni period
Tokom 20-tih i 30-tih godina 20. stoljećea, termin Sudeti (Sudetenland) počeo se koristiti za većinu pograničnih oblasti čeških zemalja (uklj. Moravsku i Šleziju), gdje je sve do 1945. - 1946. godine živjela brojna njemačka manjina njih od 3 do 3,5 milijuna.
Prema uzoru Alpske zemlje/alpski Nijemci, Nijemci u Češkim zemaljama počeli su sebe nazivati sudetskim Nijemcima, a Češke zemlje su počeli zvati Sudetske zemlje.
Naziv Sudeti, koji je u međuvremenu dobio i političku konotaciju koju su njemački nacisti, uz podršku dijela njemačkog stanovništva koje je živjelo u Sudetima (prije svega Sudetonjemačke stranke - SdP), zloupotrebili za razbijanje predratne Čehoslovačke. Poslje Minhenskog dogovora (1938.), kao Sudetenland se označavaju sva područja koje je ondašnja Čehoslovačka morala predati Hitlerovoj Njemačkoj.
Vanjske poveznice
- Eva Hahn -povjesničarka, rođena u Pragu, koja „se preko tri desetljeća bavi povjesti njemačko-čeških odnosa, bez da vjeruje u takozvane nacionalne konflikte“ (njemački)
- Češka Republika: Bilateralni odnosi - stranice njemačkog ministarstva vanjskih poslova (njemački, engleski, francuski, španjolski)
- Udruženje sudetskih njemaca (SL)
- Udruženje sudetskih njemaca u Austriji (SLÖ)
- Savez prognanih (BdV)
- Savez landsmanšafta etničkoh Njemaca Austrije (VLÖ)
- Detaljne informacije o nazivima Sudeti, Sudeten, Sudetenland, Sudetendeutschland, sudeťák, sudetoněmecký, … (na češkom) - Emil Hruška
- Tekst o osnovama Sudeta - i projmeni njihovog značnja u povjesnom i teritorijalnom kontekstu (na češkom) - Ulrich Krulík
- Reč „Sudeti“ u češkim enciklopedijama i riječnicima (na češkom)
Ostali projekti
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Sudeti |