Razlika između inačica stranice »Hijerarhija Katoličke Crkve«

Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Biskupije i ostale partikularne crkve se udružuju u [[metropolija|crkvene pokrajine]]. One se pak udružuju u [[crkvena regija|crkvene regije]]. Pored toga, biskupi iz jednog naroda ili države udružuju se u [[biskupska konferencija|biskupsku konferenciju]].
 
Biskupije se u pravilu povezuju u crkvene pokrajine. Na čelu crkvene pokrajine je [[metropolit]] koji je uvijek nadbiskup točno određene nadbiskupije u crkvenoj pokrajini. Ipak, jedno sjedište metropolita nije nadbiskupija, Rimska biskupija, i papa je metropolit koji nije nadbiskup. Nadbiskupije su većinom sjedišta motropolita, no to ne mora biti tako (npr. [[Zadarska nadbiskupija]], koja uz to nije niti u jednoj crkvenoj pokrajini). Biskupije crkvene pokrajine koje nisu metropolitanske se zazivajunazivaju ''sufraganske'', a njihovi biskupi [[sufragan]]i. Metropoliti u sufraganskim biskupijama nemaju redovitu vlast, ali imaju neke nadzorneposebne ovlasti nadzorne naravi. Neke od tih ovlasti ima i sufragan najstariji po promaknuću u metropolitanskoj biskupiji. Metropolit ima ovlast sazvati ''pokrajinski sabor'' na kojem sudjeluju svi biskupi crikvene pokrajine. Simbol metropolitove časti je [[palij]].
 
Ponegdje, iako rjeđe, crkvene pokrajine se povezuju u crkvene regije. Crkvene regije imaju biskupske skupštine.
Na području jednog naroda ili države osnivaju se biskupske konferencije. Skupština biskupske konferencije, koju uglavnom čine svi biskupi sa njenog područja, održava se barem jednom godišnje. Mogu donositi odluke samo u nekim područjima, kao što je liturgija, a njihove odluke obvezuju samo ako za njih glasa dvije trećine članova i potvrdi ih Apostolska stolica. Ipak, biskupske konferencije u praksi imaju veće ovlasti od biskupskih skupštine crkvenih regija i pokrajinskih sabora.
 
U nekim državama (npr. u [[Poljska|Poljskoj]]) biskup jedne biskupije, najčešće najstarije u tom narodu, ima naslov [[primas]]a. To je u načelu počasna titulanaslov i ne nosi sa sobom nikakvu vlast. U hrvatskim krajevima naslov primasa (''Primas Dalmatiae atque totius Croatiae'') nosio je svojedobno splitski, jednoć solinski, nadbiskup, i to sve do prve polovice 19. stoljeća.
 
=== Unutrašnje uređenje partikularnih crkava ===
57

uređivanja

Navigacijski izbornik