Hazari: razlika između inačica
m r2.7.1) (robot Dodaje: sh:Hazari |
m r2.7.1) (robot Dodaje: is:Kasarar |
||
Redak 35: | Redak 35: | ||
[[hu:Kazárok]] |
[[hu:Kazárok]] |
||
[[id:Bangsa Khazar]] |
[[id:Bangsa Khazar]] |
||
[[is:Kasarar]] |
|||
[[it:Cazari]] |
[[it:Cazari]] |
||
[[ja:ハザール]] |
[[ja:ハザール]] |
Inačica od 4. rujna 2011. u 17:16
Hazari su turkijska nomadska plemena naseljena uz obale Volge.
Kraća povijest
Ovaj stari turkijski narod se u 2. stoljeću iza Krista raširio Transkavkazom i kasnije zauzeo područje donje Volge. Ponovno se kao jaka sila pojavljuju u 7. stoljeću da bi se već od 8. do 10. stoljeća] njihovo carstvo prostiralo sve od obala Crnog mora i Kaspijskog jezera do Urala i dalje na zapad do Kijeva. Glavni grad Itil, njihovo središte, postaje veliko komercijalno središte. Osvojili su zemlje Povolških Bugara i Ural te nabili danak istočnim Slavenima. Ne miruju, pa zarate i s Arapima, Perzijancima i Armencima. Hazari se nisu uplitali u religiju pokorenih plemena i naroda, religiozna sloboda bila je potpuna. Za njih kažu da su u 8. stoljeću neki prešli na judaizam (plemstvo) a navode se i primjeri da je među njima u 9. stoljeću bilo i kršćana. Oni su svakako u 10. stoljeću ušli u savez s Bizantskim carstvom u kojem su se istakli u borbi protiv Arapa. Godine 965. vojvoda od Kijeva (Sviatoslav) potukao je Hazare i njihovo carstvo je propalo.
Hazari su bili stepski jahači ratnici naoružani kopljima, lukom i strijelom, sabljama uobičajenim za stepu a imali su i neke sjekire. Sami su sebe u borbama štitili oklopima. Njihove fortifikacije bile su čvrste, podignute od kamena. Tvrđava u Sarkelu, izgrađena od cigala pokazuje bizantski utjecaj, uz čiju su je pomoć i sagradili.