Prijeđi na sadržaj

Tunel Sveti Ilija: razlika između inačica

Dodano 16 bajtova ,  prije 11 godina
m
sređ
m (sređ)
| Graditelj = Hidroelektra niskogradnja</br>Konstruktor Split
| Podizvođači =
| Ukupna dužina = 42494 249
| Visina tunela =
| Širina tunela = 7,7
| z. širina = 43.36
| z. dužina = 16.98
| Maksimalni nadsloj = 1.342,00 m
}}
 
== Položaj i karakteristike ==
 
Tunel je dugačak 42494 249 m, ima kolnik od 7,7 m i servisnu cijev sa zapadne strane dugu 42554 255,62 m.<ref name="cosic">[http://www.imotski.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=169:tunel-sv-ilija&catid=1:najnovije&Itemid=72 Tunel Sv. Ilija], 21. siječnja 2010.</ref> NaTunel trasise jenalazi na trasi [[Državna cesta D532|državne ceste D532]]. Prolazi kroz [[Biokovo]] između naselja [[Bast (Baška Voda)|Bast]] u općini [[Baška Voda]] (s južne strane) i [[Rastovac (Zagvozd)|Rastovac]] u općini [[Zagvozd]] (sa sjeverne strane). Nazvan je po [[Sveti Ilija (Biokovo)|istoimenom]] biokovskom vrhu podno kojeg se nalazi. Radi se o četvrtom po duljini tunelu u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], ali je po nadsloju (1336,5 m), odnosno visini stijena od tunelske cijevi do vrha planine, prvi cestovni tunel u [[Europa|Europi]] u [[krš]]kom masivu.<ref>[http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/88639/Default.aspx JUŽNA STRANA BIOKOVA Probijen Sv. Ilija: Sada kroz tunel možemo autoputom do Münchena!], slobodnadalmacija.hr, 21. siječnja 2010.</ref>
 
Nazvan je po [[Sveti Ilija (Biokovo)|istoimenom]] biokovskom vrhu podno kojeg se nalazi. Radi se o četvrtom po duljini tunelu u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], ali je po nadsloju od 1 336,5 m, odnosno visini stijena od tunelske cijevi do vrha planine, prvi cestovni tunel u [[Europa|Europi]] u [[krš]]kom masivu.<ref>[http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/88639/Default.aspx Južna strana Biokova Probijen Sv. Ilija: Sada kroz tunel možemo autoputom do Münchena!], slobodnadalmacija.hr, 21. siječnja 2010.</ref>
Gradnja tunela počela je [[25. ožujka]] [[2008.]] godine sa sjeverne strane. Tunel je probijen [[21. siječnja]] [[2010.]] godine. U probijanju sudjeluju Hidroelektra niskogradnja iz [[Zagreb]]a, koja probija tunel sa sjeverne strane te Konstruktor iz [[Split]]a, koji probija tunel s južne strane.<ref>[http://www.vecernji.hr/vijesti/probijen-tunel-sv-ilija-kroz-biokovo-clanak-82703 Probijen tunel Sv. Ilija kroz Biokovo], vecernji.hr, 21. siječnja 2010.</ref>
 
Gradnja tunela počela je [[25. ožujka]] [[2008.]] godine sa sjeverne strane. Tunel je probijen [[21. siječnja]] [[2010.]] godine. U probijanju sudjelujusudjelovale su tvrtke Hidroelektra niskogradnja iz [[Zagreb]]a, koja probijaje probijala tunel sa sjeverne strane te Konstruktor iz [[Split]]a, koji probijaprobijao tunel s južne strane.<ref>[http://www.vecernji.hr/vijesti/probijen-tunel-sv-ilija-kroz-biokovo-clanak-82703 Probijen tunel Sv. Ilija kroz Biokovo], vecernji.hr, 21. siječnja 2010.</ref>
Nedaleko od Tunela Sveti Ilija u predjelu Turija postavljena je u doba Napoleonove vladavine 1809. godine spomen-ploča povodom završetka izgradnje ceste koja se protezala od zadarskog zaleđa do Boke Kotorske i predstavljala je transferzalu poveznicu istoka i zapada Dalmacije. 200 godine poslije, probijen je Tunel Biokovo kao dio suvremenih prometnih veza dalmatinskog zaleđa s priobaljem.
 
Specifičnost ovoga tunela je, dosad, daleko najveći nadsloj od svih tunela u Hrvatskoj(visina od nivelete kolnika do pvršine terena) a iznosi 1340 m.
Nedaleko od Tunela Sveti Ilija u predjelu Turija postavljena je u doba Napoleonove vladavine [[1809.]] godine spomen-ploča povodom završetka izgradnje ceste koja se protezala od zadarskog zaleđa do [[Boka Kotorska|Boke Kotorske]] i predstavljala je transferzalu poveznicu istoka i zapada Dalmacije. 200 godine poslije, probijen je Tunel Biokovo kao dio suvremenih prometnih veza dalmatinskog zaleđa s priobaljem.
Maksimalna nadmorska visina terena od 1635 m otprilike je na polovici tunela gdje je kota nivelete 293 m.
 
Specifičnost ovoga tunela je, dosad, daleko najveći nadsloj od svih tunela u Hrvatskoj(visina od nivelete kolnika do pvršinepovršine terena) a iznosi 13401 340 m.
 
Maksimalna nadmorska visina terena od 16351 635 m otprilike je na polovici tunela gdje je kota nivelete 293 m.
 
Usporedba s ostalim tunelima:
* maks. nadsloj Tunelatunela “SvetiSveti Rok”Rok iznosi 580 m;
* maks. nadsloj Tunelatunela “Karavanke”Karavanke iznosi 11201 120 m.
 
== Izvori ==