Prijeđi na sadržaj

Tunel Sveti Ilija

Koordinate: 43°22′N 16°59′E / 43.36°N 16.98°E / 43.36; 16.98 (WD)
Izvor: Wikipedija
Tunel Sveti Ilija
Sv. Ilija-Biokovo

Južni portal tunela pored naselja Bast
Osnovni podaci
Koordinate 43°22′N 16°59′E / 43.36°N 16.98°E / 43.36; 16.98 (WD)
Tunel Sveti Ilija na zemljovidu Hrvatske
Tunel Sveti Ilija
Tunel Sveti Ilija
Tunel Sveti Ilija na zemljovidu Hrvatske
Mjesto Bast-Rastovac
Država Hrvatska
Vrijeme gradnje od 25. ožujka 2008. do 7. srpnja 2013.
Otvorenje 8. srpnja 2013.
Uprava nad tunelom Hrvatske autoceste
Namjena dionica državne ceste D76
Projektanti i izvođači radova
Graditelj Hidroelektra niskogradnja
Konstruktor Split
Tehnički podaci
Ukupna dužina 4248 m
Širina tunela 7,7 m

Tunel Sveti Ilija cestovni je tunel kroz Biokovo koji povezuje obalni i kontinentalni dio Splitsko-dalmatinske županije.

Položaj i karakteristike

[uredi | uredi kôd]

Tunel je dugačak 4248 m, ima kolnik od 7,7 m i servisnu cijev sa zapadne strane dugu 4255,62 m.[1] Tunel se nalazi na trasi državna cesta D76. Prolazi kroz Biokovo između naselja Bast u općini Baška Voda (s južne strane) i Rastovac u općini Zagvozd (sa sjeverne strane).

Nazvan je po istoimenom biokovskom vrhu podno kojeg se nalazi. Radi se o četvrtom po duljini tunelu u Hrvatskoj, ali je po nadsloju od 1336,5 m, odnosno visini stijena od tunelske cijevi do vrha planine, prvi cestovni tunel u Europi u krškom masivu.[2]

Gradnja tunela počela je 25. ožujka 2008. godine sa sjeverne strane. Tunel je probijen 21. siječnja 2010. godine. U probijanju su sudjelovale tvrtke Hidroelektra niskogradnja iz Zagreba, koja je probijala tunel sa sjeverne strane te Konstruktor iz Splita, koji je probijao tunel s južne strane.[3]

Nedaleko od Tunela Sveti Ilija u predjelu Turija postavljena je u doba Napoleonove vladavine 1809. godine spomen-ploča povodom završetka izgradnje ceste koja se protezala od zadarskog zaleđa do Boke kotorske i bila poveznica istoka i zapada Dalmacije. Dvije stotine godina nakon toga probijen je Tunel Biokovo kao dio suvremenih prometnih veza dalmatinskog zaleđa s priobaljem.

Posebnost ovoga tunela je, dosad, daleko najveći nadsloj od svih tunela u Hrvatskoj (visina od nivelete kolnika do površine terena) koja iznosi 1340 m.

Najveća nadmorska visina terena od 1635 m otprilike je na polovici tunela gdje je kota nivelete 293 m.

Otvoren je 8. srpnja 2013. godine.

Usporedba s ostalim tunelima:

  • najveći nadsloj tunela Sveti Rok iznosi 580 m;
  • najveći nadsloj tunela Karavanke iznosi 1120 m.

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Tunel Sv. Ilija, 21. siječnja 2010.
  2. Južna strana Biokova Probijen Sv. Ilija: Sada kroz tunel možemo autoputom do Münchena!, slobodnadalmacija.hr, 21. siječnja 2010.
  3. Probijen tunel Sv. Ilija kroz Biokovo, vecernji.hr, 21. siječnja 2010.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]

Ostali projekti

[uredi | uredi kôd]
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Tunel Sveti Ilija
Nedovršeni članak Tunel Sveti Ilija koji govori o prometu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.