Pergament: razlika između inačica

Pregledaj povijest

← Starija izmjena Novija izmjena →

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 7. listopada 2011. u 19:30

Vinodolski zakon, najvažniji je i najstariji prijepis koji potječe iz 16. stoljeća, sastoji se od 14 listova (ili 28 stranica) pergamentnoga sveska (243 x 165 mm) kurzivnom glagoljicom ispisano je 17 stranica (nekoliko uvodnih redaka knjižnom glagoljicom), a ostale su stranice prazne. Rukopis sadrži nekoliko inicijala, crteža i kasnijih pripisa. Čuva se danas u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.

Pergament je jedan od najstarijih materijala za pisanje koji se koristi i danas.

Povijest Pergamenta

Oko 200. pr. Kr. jedan od faraona iz dinastije Ptolemejevića zabranio je izvoz papirusa iz Egipta, kako bi spriječio razvoj knjižnica u drugim zemljama.

Ovakva situacija primorala je korisnike papirusa da nađu alternativni materijal pogodan za pisanje odnosno prenošenje poruka i pohranjivanje znanja. U gradu Pergamu, (u današnjoj Turskoj), proizveden je materijal pogodan za pisanje i dobio naziv pergament. Bio je trajniji i postojaniji na vlagu od papirusa. Sve do danas, smatra se jednim od najboljih materijala za pisanje perom i tintom.

Izrada

Pergament se izrađivao preradom tankih koža najčešće mladih životinja: koza, ovaca, teladi, magaraca pa i zmija. Proces izrade bio je vrlo jednostavan. S oguljenih životinjskih koža odstranila se dlaka, zatim se koža tretirala vapnom. Depilirana koža napinjala se na drvene okvire i postupno sušila. Sljedeća faza bilo je brušenje pomoću vulkanskog pijeska i glačanje uz pomoć kosti ili glatkim kamenom. Što je pergament bio tanji to je bio cijenjeniji. Zadnja faza bila je natapanje ispeglane kože u ulju, i sušenje ulja s ciljem da se postigne odgovarajuća elastičnost.

Pergament danas

Pergament je i danas u upotrebi za različite svečane prigode, kad je potrebno izraditi povelje, priznanja i slično (Versajski ugovor, povelja UN, Povelja grada Zagreba, Nobelova nagrada).

@@ Redak 4: / Redak 4: @@
 == Povijest Pergamenta ==
-Oko [[200. pr. Kr.]] jedan od [[faraon]]a iz dinastije [[Ptolemejevići|Ptolemejevića]]  zabranio je izvoz [[papirus]]a iz [[drevni Egipat|Egipta]], kako bi spriječio razvoj "[[biblioteka]]" u drugim zemljama.
+Oko [[200. pr. Kr.]] jedan od [[faraon]]a iz dinastije [[Ptolemejevići|Ptolemejevića]]  zabranio je izvoz [[papirus]]a iz [[drevni Egipat|Egipta]], kako bi spriječio razvoj [[knjižnica]] u drugim zemljama.
 Ovakva situacija primorala je korisnike papirusa da nađu alternativni materijal pogodan za pisanje odnosno prenošenje poruka i pohranjivanje znanja. U gradu [[Pergam]]u, (u današnjoj [[Turska|Turskoj]]), proizveden je materijal pogodan za pisanje i dobio naziv pergament. Bio je trajniji i postojaniji na vlagu od papirusa. Sve do danas, smatra se jednim od najboljih materijala za pisanje perom i tintom.
@@ Redak 15: / Redak 15: @@
 Pergament je i danas u upotrebi za različite svečane prigode, kad je potrebno izraditi povelje, priznanja i slično ([[Versajski ugovor]], povelja UN, [[Povelja grada Zagreba]], [[Nobelova nagrada]]).
-[[Kategorija: Životinjski proizvodi]]
+[[Kategorija:Drevni Egipat]]
+[[Kategorija:Životinjski proizvodi]]
 [[Kategorija:Pismo]]