Atacama: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Luckas-bot (razgovor | doprinosi)
m r2.7.1) (robot Dodaje: lv:Atakamas tuksnesis
Nema sažetka uređivanja
Redak 1: Redak 1:
[[Datoteka:Atacama1.jpg|mini|desno|300px|Pustinja Atacama]]
[[Datoteka:Atacama1.jpg|mini|desno|300px|Pustinja Atacama]]
'''Atacama''' je najsuša pustinja na svijetu smještena duž obale [[Čile|Čilea]], u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]], na obali [[Tihi ocean|Tihog oceana]]. Veliki dio pustinje proteže se preko [[Ande|Anda]] i ima veliku [[nadmorska visina|nadmorsku visinu]]. Za razliku od drugih [[pustinja]], kao što su [[Sahara]] u [[Afrika|Africi]] i [[Mojave]] u [[Kalifornija|Kaliforniji]], Atacama je, u stvari veoma hladno mjesto s prosječnom dnevnom temperaturom između 0°C i 25°C. Atacama je upravo najpoznatija po tome što u nekim njezinim krajevima nije nikada pala kiša, ili koliko je poznato najmanje 400 godina. U ograničenim krajevima, veoma rijetko kiša zna pasti nailaskom oluja poznatih kao [[chubascos]].
'''Atacama''' je najsuša pustinja na svijetu smještena duž obale [[Čile|Čilea]], u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]], na obali [[Tihi ocean|Tihog oceana]]. Veliki dio pustinje proteže se preko [[Ande|Anda]] i ima veliku [[nadmorska visina|nadmorsku visinu]]. Za razliku od drugih [[pustinja]], kao što su [[Sahara]] u [[Afrika|Africi]] i [[Mojave]] u [[Kalifornija|Kaliforniji]], Atacama je u stvari vrlo hladno mjesto s prosječnom dnevnom temperaturom između 0°C i 25°C. Atacama je upravo najpoznatija po tome što u nekim njezinim krajevima nije nikada pala kiša, ili koliko je poznato najmanje 400 godina. U ograničenim krajevima, vrlo rijetko kiša zna pasti nailaskom oluja poznatih kao [[chubascos]].


Tokom ranijih vremena u predjelima Anda nakupljeno je dovoljno vode da bi se stvorila [[jezero|jezera]]. Neka jezera su stvorena i topljenjem [[glaciologija|ledenjaka]] pri kraju [[ledeno doba|ledenog doba]]. U nekim jezerima Anda, dosta [[voda|vode]] je izgubljeno isparavanjem. Isparavanjem vode, povećavla se koncentracija [[soli]] i tako su nastale slane vode.
Tijekom ranijih vremena, u predjelima Anda nakupljeno je dovoljno vode kako bi se stvorila [[jezero|jezera]]. Neka jezera su stvorena i topljenjem [[glaciologija|ledenjaka]] pri kraju [[ledeno doba|ledenog doba]]. U nekim jezerima Anda, dosta [[voda|vode]] je izgubljeno isparavanjem. Isparavanjem vode, povećavala se koncentracija [[soli]] i tako su nastale slane vode.


Na većim nadmorskim visinama, kada dođe do padalina, umjesto kiše pada [[snijeg]] ([http://www.atacamaphoto.com/atacama/atacama08.htm vidi]), koji se i zadržava u nekim predjelima gdje temperatura nije dovoljno velika da bi se otopio.
Na većim nadmorskim visinama, kada dođe do padalina, umjesto kiše pada [[snijeg]] ([http://www.atacamaphoto.com/atacama/atacama08.htm vidi]), koji se i zadržava u nekim predjelima gdje temperatura nije dovoljno visoka da bi se otopio.


Pošto su Ande [[vulkani]]ski aktivni planinski vijenci, magma pritiska podzemne vode na određenim mjestima prouzrokujući [[gejzir]]e.
Budući da su Ande [[vulkani]]ski aktivni planinski vijenci, magma pritišće podzemne vode na određenim mjestima uzrokujući [[gejzir]]e.


Iako se čini da teško da ima života u Atacami, postoje izolirane rupe i male površine biljaka koje omogućavaju život nekih [[kukci|kukaca]] i životinja. Neke biljke su se veoma dobro prolagodile ovom sušnom okruženju razvitkom dugog korjenja koji dosežu do vode ispod zemlje. Postoje jata [[flamingo|flaminga]] koji žive u okolini slanih jezera hraneći se [[crvena alga|crvenim algama]] koje rastu u vodama. Čak i neki ljudi žive ovdje.
Iako se čini da teško da ima života u Atacami, postoje izolirane rupe i male površine biljaka koje omogućavaju život nekih [[kukci|kukaca]] i životinja. Neke biljke su se vrlo dobro prilagodile ovom sušnom okruženju razvitkom dugog korijenja koji dosežu do vode ispod zemlje. Postoje jata [[flamingo|flaminga]] koji žive u okolini slanih jezera hraneći se [[crvena alga|crvenim algama]] koje rastu u vodama. Čak i neki ljudi žive ovdje.


Osim gradića [[Calama]] (vidi [http://www.orquidea.net/images/chile_calama.jpg sliku]), Atacama je poglavito vrlo pusto područje gdje je preostalo nešto [[Atacameño|Atacama]] Indijanaca. Tisućama godina ljudi su živjeli ovdje, do čega se došlo na osnovu kulturoloških ostataka i artefakata koje su pronašli arheolozi. Zbog sušne [[klima|klime]], tijela sahranjenih indijanaca su savršeno očuvana. Neke od najstarijih [[mumija]], pronađene su u Atakami.
Osim gradića [[Calama]] (vidi [http://www.orquidea.net/images/chile_calama.jpg sliku]), Atacama je poglavito vrlo pusto područje gdje je preostalo nešto [[Atacameño|Atacama]] Indijanaca. Tisućama godina ljudi su živjeli ovdje, do čega se došlo na osnovi kulturoloških ostataka i artefakata koje su pronašli arheolozi. Zbog sušne [[klima|klime]], tijela sahranjenih indijanaca su savršeno očuvana. Neke od najstarijih [[mumija]], pronađene su u Atacami.


Visoki [[atmosferski pritisak]] u ovoj regiji izaziva da se suh i hladan zrak s vrhova spusti na manje nadmorske visine. Ovaj suhi zrak skoro da nema vode u sebi, tako da se može vrlo lako zagrijati, što izaziva i zagrijavanje tla.
Visoki [[atmosferski pritisak]] u ovoj regiji izaziva spuštanje suhog i hladnog zraka s vrhova na manje nadmorske visine. Ovaj suhi zrak gotovo da i nema vode u sebi, tako da se može vrlo lako zagrijati, što izaziva i zagrijavanje tla.


Uzrok oskudice kiše u Atacami je to što su tropske vlažne i tople struje zadržane na istočnj strani Anda.
Uzrok oskudice kiše u Atacami je to što su tropske vlažne i tople struje zadržane na istočnoj strani Anda.


== Vanjske poveznice ==
== Vanjske poveznice ==

Inačica od 27. listopada 2011. u 17:40

Pustinja Atacama

Atacama je najsuša pustinja na svijetu smještena duž obale Čilea, u Južnoj Americi, na obali Tihog oceana. Veliki dio pustinje proteže se preko Anda i ima veliku nadmorsku visinu. Za razliku od drugih pustinja, kao što su Sahara u Africi i Mojave u Kaliforniji, Atacama je u stvari vrlo hladno mjesto s prosječnom dnevnom temperaturom između 0°C i 25°C. Atacama je upravo najpoznatija po tome što u nekim njezinim krajevima nije nikada pala kiša, ili koliko je poznato najmanje 400 godina. U ograničenim krajevima, vrlo rijetko kiša zna pasti nailaskom oluja poznatih kao chubascos.

Tijekom ranijih vremena, u predjelima Anda nakupljeno je dovoljno vode kako bi se stvorila jezera. Neka jezera su stvorena i topljenjem ledenjaka pri kraju ledenog doba. U nekim jezerima Anda, dosta vode je izgubljeno isparavanjem. Isparavanjem vode, povećavala se koncentracija soli i tako su nastale slane vode.

Na većim nadmorskim visinama, kada dođe do padalina, umjesto kiše pada snijeg (vidi), koji se i zadržava u nekim predjelima gdje temperatura nije dovoljno visoka da bi se otopio.

Budući da su Ande vulkaniski aktivni planinski vijenci, magma pritišće podzemne vode na određenim mjestima uzrokujući gejzire.

Iako se čini da teško da ima života u Atacami, postoje izolirane rupe i male površine biljaka koje omogućavaju život nekih kukaca i životinja. Neke biljke su se vrlo dobro prilagodile ovom sušnom okruženju razvitkom dugog korijenja koji dosežu do vode ispod zemlje. Postoje jata flaminga koji žive u okolini slanih jezera hraneći se crvenim algama koje rastu u vodama. Čak i neki ljudi žive ovdje.

Osim gradića Calama (vidi sliku), Atacama je poglavito vrlo pusto područje gdje je preostalo nešto Atacama Indijanaca. Tisućama godina ljudi su živjeli ovdje, do čega se došlo na osnovi kulturoloških ostataka i artefakata koje su pronašli arheolozi. Zbog sušne klime, tijela sahranjenih indijanaca su savršeno očuvana. Neke od najstarijih mumija, pronađene su u Atacami.

Visoki atmosferski pritisak u ovoj regiji izaziva spuštanje suhog i hladnog zraka s vrhova na manje nadmorske visine. Ovaj suhi zrak gotovo da i nema vode u sebi, tako da se može vrlo lako zagrijati, što izaziva i zagrijavanje tla.

Uzrok oskudice kiše u Atacami je to što su tropske vlažne i tople struje zadržane na istočnoj strani Anda.

Vanjske poveznice