Pergament: razlika između inačica
mNema sažetka uređivanja |
m r2.5.2) (robot Dodaje: pms:Bërgamin-a |
||
Redak 50: | Redak 50: | ||
[[oc:Pergamin]] |
[[oc:Pergamin]] |
||
[[pl:Pergamin]] |
[[pl:Pergamin]] |
||
[[pms:Bërgamin-a]] |
|||
[[pt:Pergaminho]] |
[[pt:Pergaminho]] |
||
[[ro:Pergament]] |
[[ro:Pergament]] |
Inačica od 4. studenoga 2011. u 11:56
Pergament je jedan od najstarijih materijala za pisanje koji se koristi i danas.
Povijest Pergamenta
Oko 200. pr. Kr. jedan od faraona iz dinastije Ptolemejevića zabranio je izvoz papirusa iz Egipta, kako bi spriječio razvoj knjižnica u drugim zemljama.
Ovakva situacija primorala je korisnike papirusa da nađu alternativni materijal pogodan za pisanje odnosno prenošenje poruka i pohranjivanje znanja. U gradu Pergamu, (u današnjoj Turskoj), proizveden je materijal pogodan za pisanje i dobio naziv pergament. Bio je trajniji i postojaniji na vlagu od papirusa. Sve do danas, smatra se jednim od najboljih materijala za pisanje perom i tintom.
Izrada
Pergament se izrađivao preradom tankih koža najčešće mladih životinja: koza, ovaca, teladi, magaraca pa i zmija. Proces izrade bio je vrlo jednostavan. S oguljenih životinjskih koža odstranila se dlaka, zatim se koža tretirala vapnom. Depilirana koža napinjala se na drvene okvire i postupno sušila. Sljedeća faza bilo je brušenje pomoću vulkanskog pijeska i glačanje uz pomoć kosti ili glatkim kamenom. Što je pergament bio tanji to je bio cijenjeniji. Zadnja faza bila je natapanje ispeglane kože u ulju, i sušenje ulja s ciljem da se postigne odgovarajuća elastičnost.
Pergament danas
Pergament je i danas u upotrebi za različite svečane prigode, kad je potrebno izraditi povelje, priznanja i slično (Versajski ugovor, povelja UN, Povelja grada Zagreba, Nobelova nagrada).