Zakon očuvanja energije: razlika između inačica
m robot Dodaje: rue:Закон захованя енерґії |
mNema sažetka uređivanja |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
{{prijevod| |
{{prijevod|hrvatski}} |
||
[[Image:simple pendulum height.png|thumb|''Slika 1. Zakon očuvanja energije se koristi za opisivanje kretanja klatna.''|right|300px]] |
[[Image:simple pendulum height.png|thumb|''Slika 1. Zakon očuvanja energije se koristi za opisivanje kretanja klatna.''|right|300px]] |
||
Zakon očuvanja energije empirijski je zakon fizike koji navodi da se ukupna [[energija]] zatvorenog |
Zakon očuvanja energije empirijski je zakon fizike koji navodi da se ukupna [[energija]] zatvorenog sustava s vremenom ne mijenja. Iz tog zakona proizlazi teza da se energija ne može stvarati ili uništavati već samo transformirati iz jednog stanja u drugo. |
||
[[Teorija relativnosti]] [[Albert Einstein | Alberta Einsteina]] pokazuje da je [[masa]] oblik energije, odnosno da se masa i energija mogu međusobno transformirati jedno u drugo. |
[[Teorija relativnosti]] [[Albert Einstein | Alberta Einsteina]] pokazuje da je [[masa]] oblik energije, odnosno da se masa i energija mogu međusobno transformirati jedno u drugo. |
||
==Upotreba u mehanici== |
==Upotreba u mehanici== |
||
U mehanici se ukupna energija |
U mehanici se ukupna energija sustava zapisuje kao: |
||
: <math> E=T+V,\ </math> |
: <math> E=T+V,\ </math> |
||
gdje su : |
|||
:<math>\, T=\!\frac{1} {2}\!\sum_{i} m_i v_i^2,</math> |
:<math>\, T=\!\frac{1} {2}\!\sum_{i} m_i v_i^2,</math> |
||
:<math>\,(1) V=\!\sum_{i}m_i g h_i,</math> |
:<math>\,(1) V=\!\sum_{i}m_i g h_i,</math> |
||
:<math>(2) V =\frac{1}{2}\sum_k^N q_k \Phi(\mathbf r_k),</math> |
:<math>(2) V =\frac{1}{2}\sum_k^N q_k \Phi(\mathbf r_k),</math> |
||
Gdje je T zbroj [[kinetička energija|kinetičkih energija]] svih tijela unutar sustava, a V je [[potencijalna energija]] istog sustava, s tim što jednadžba (1) predstavlja potencijalnu energiju tijela unutar gravitacijskog polja, a (2) [[električnu potencijalnu energiju]] sustava(u zavisnosti od fizičkog polja u kojem se sustav nalazi koristimo odgovarajuće formule). |
|||
Iz zakona očuvanja energije |
Iz zakona očuvanja energije slijedi da je energija(E), predstavljena kao funkcija vremena(E(t)), uvijek [[konstanta|konstantna]]. |
||
[[Aksiom]] današnje [[Fizika|fizike]] glasi: |
[[Aksiom]] današnje [[Fizika|fizike]] glasi: |
||
Energija zatvorenog |
Energija zatvorenog sustava ne može nestati niti ni iz čega nastati, energija može samo prelaziti iz jednog oblika u drugi, i ona je konstantna. |
||
[[Kategorija:Fizika]] |
[[Kategorija:Fizika]] |
Inačica od 24. siječnja 2012. u 17:35
Zakon očuvanja energije empirijski je zakon fizike koji navodi da se ukupna energija zatvorenog sustava s vremenom ne mijenja. Iz tog zakona proizlazi teza da se energija ne može stvarati ili uništavati već samo transformirati iz jednog stanja u drugo.
Teorija relativnosti Alberta Einsteina pokazuje da je masa oblik energije, odnosno da se masa i energija mogu međusobno transformirati jedno u drugo.
Upotreba u mehanici
U mehanici se ukupna energija sustava zapisuje kao:
gdje su :
Gdje je T zbroj kinetičkih energija svih tijela unutar sustava, a V je potencijalna energija istog sustava, s tim što jednadžba (1) predstavlja potencijalnu energiju tijela unutar gravitacijskog polja, a (2) električnu potencijalnu energiju sustava(u zavisnosti od fizičkog polja u kojem se sustav nalazi koristimo odgovarajuće formule). Iz zakona očuvanja energije slijedi da je energija(E), predstavljena kao funkcija vremena(E(t)), uvijek konstantna.
Energija zatvorenog sustava ne može nestati niti ni iz čega nastati, energija može samo prelaziti iz jednog oblika u drugi, i ona je konstantna.