Prijeđi na sadržaj

Konstanta

Izvor: Wikipedija
Gravitacijska konstanta G igra ključnu ulogu u Newtonovom zakonu univerzalne gravitacije.

Konstanta (od lat. constans, genitiv constantis: nepromjenljiv, postojan) ili stalnica je veličina koja zadržava istu vrijednost tijekom nekog procesa, promjenâ drugih veličina ili okolnosti.

Apsolutna konstanta ne mijenja se pri bilo kakvoj promjeni uvjeta, nego ima stalnu vrijednost, na primjer gravitacijska konstanta, Planckova konstanta, plinska konstanta, brzina svjetlosti.

Relativna konstanta ovisi o promjeni veličina koje na nju utječu, dok je o svima ostalima neovisna (na primjer vrelište neke tvari konstanta je samo uz stalan atmosferski tlak).

U matematici, konstanta je veličina u jednadžbi koja je nepromjenljiva s obzirom na zadane operacije, na primjer u funkciji:

a i b su konstante, a x je varijabla ili promjenjivica. Konstantnom se naziva bilo koja funkcija koja postiže samo jednu vrijednost, na primjer:[1]

Fizikalne konstante

[uredi | uredi kôd]

Fizikalna konstanta, prirodna konstanta ili stalnica je fizikalna veličina čija se vrijednost u proračunima uzima kao stalna, a može biti utvrđena definicijom, mjerenjem ili dogovorom, a pojavljuju se pri matematičkom opisivanju prirodnih zakona.[2]

Naziv konstante Znak Vrijednost konstante
brzina svjetlosti u vakuumu c0 ili c 2,99792458·108 m·s1
dielektričnost vakuuma ε0 8,854·1012 C2·N1·m2
permeabilnost vakuuma μ0 4π·107 T·m·A1
impedancija vakuuma Z0 376,73 Ω
Coulombova konstanta κ 9·109 N·m2·C2
Opća (Newtonova) gravitacijska konstanta G 6,67·1011 N·m2·kg2
Planckova konstanta h 6,626·1034 J·s
Planckova duljina lP 1,616·1035 m
Planckova masa mP 2,176·108 kg
Planckova temperatura TP 1,417·1032 K
Planckovo vrijeme tP 5,391·1044 s
masa protona mp 1,6726·1027 kg

938,27 MeV·c2

masa neutrona mn 1,675·1027 kg

939,57 MeV·c2

masa elektrona me 9,109·1031 kg

0,511 MeV·c2

Comptonova duljina λC 2,43·1012 m
masa alfa-čestice mα 6,64·1027 kg
Bohrov polumjer a0 5,29·1011 m
Rydbergova konstanta R 1,1·107 m1
elementarni naboj Qe ili e 1,6·1019 C
unificirana jedinica atomske mase u 1,66·1027 kg
Avogadrova konstanta NA 6,022·1023 mol1
molarni volumen plina Vm 2,24·102 m3·mol1
Boltzmannova konstanta k 1,38 ·1023 J·K1
Faradayeva konstanta F 9,649·104 C·mol1
plinska konstanta R 8,314 J·K1·mol1
Stefan–Boltzmannova konstanta σ 5,67·108 W·m2·K4
Wienova konstanta C 2,9·103 m·K
standardni atmosferski tlak p0 101325 Pa
standardna temperatura T0 273,15 K
apsolutna nula θ0 -273,15 °C
brzina zvuka u zraku pri 20 °C v 340 m·s1
ubrzanje Zemljine sile teže gn 9,80665 m·s2
polumjer Zemlje rZ 6,37·106 m
masa Zemlje mZ 5,97·1024 kg

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. konstanta. Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. 2015.
  2. prirodne konstante. Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. 2015.
HE
Dio sadržaja ove stranice preuzet je iz mrežnog izdanja Hrvatske enciklopedije i nije slobodan za daljnju upotrebu pod uvjetima Wikipedijine licencije o sadržaju. Uvjete upotrebe uz dano nam pojašnjenje pogledajte na stranici Leksikografskog zavoda