Geograf: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 30. ožujka 2012. u 01:26

Geograf (ili zemljopisac^[1]^[2]^[3]; termin koji je u uporabi u hrvatskom jeziku skoro 130 godina^[4]) je znanstvenik čije je područje proučavanja geografija, znanost o Zemljinoj prirodnoj okolini i ljudskom staništu.

Iako su geografi povijesno poznati kao ljudi koji izrađuju zemljovide, izrađivanje zemljovida zapravo spada u područje kartografije, koja čini podskup geografiji. Geograf je sposoban proučavati ne samo fizičke detalje okoline nego i učinak okoline na čovjeka i ekologiju, vrijeme i klimu, ekonomiju i kulturu.

Vještine potrebne da se postane geografom temelje se na prirodnim znanostima, ali se nalaze i pod utjecajem društvenih znanosti. Suvremeni se geograf uglavnom fokusira na rješavanje ekoloških i lokacijskih problema suvremenog društva.

Mnogi se suvremeni geografi prvenstveno bave kartografijom i geografskim informacijskim sustavima. Oni su često zaposleni u lokalnim, državnim i federalnim vladinim agencijama kao i u privatnom sektoru ekoloških i inženjerskih tvrtki.

Geograf je također naziv slavne slike Johannesa Vermeera koja se često povezuje s Vermeerovim Astronomom. Smatra se da obje slike predstavljaju rastući utjecaj i uspon u prominentnosti znanstvenog djelovanja u Europi u vremenu njihova nastanka, 1668.-1669.

Poveznice

Popis geografa

Izvori i referencije

↑ Predložak:Citat knjiga
↑ Ratimir Kalmeta: Zemljopisne rasprave: zbornik, Ekološki glasnik, Donja Lomnica, 2008., ISBN 978-953-7152-23-9
Pirineji ili Pireneji?, str. 275, 282
Članak na str. 282 je prigovor na članak u riječkom Novom listu od 18. lipnja 1980. "Neredi na Pirinejima": "...za zemljopisni znanstveni jezik... za mene kao zemljopisca..."
O nazivima za oblike razvedenosti naše obale str. 275., str.279.
"...imamo sposobnih jezikoslovaca, zemljopisaca..."
Je li Evropa kontinent? , str. 226
"...dalekovidni zemljopisci 19. stoljeća..."
Članci su pisani u doba Jugoslavije, što se vidi po tekstovima gdje se govori o SR Hrvatskoj, "RTV Zagreb" umjesto "HRT", "Evropa" umjesto "Europa" i t.d..
↑ Hrvatski fokus Hrvatsko primorje se proteže od Savudrije do Boke - Poslušajmo zemljopisce, Stjepan Babić u: Jezik, br. 5, 2003., Zagreb
↑ Viestnik Hrvatskoga Arkeologičkoga družtva, br. 1, g. V., Zagreb, 1. siečnja 1883.
Medju starimi spisatelji dva su samo zemljopisca, koja spo minju ovaj naš starodavni grad... (str.1.)
...Noviji pako zemljopisci jako su zabasali u označenju mjesta...

[1] Predložak:Citat knjiga

[2] Ratimir Kalmeta: Zemljopisne rasprave: zbornik, Ekološki glasnik, Donja Lomnica, 2008., ISBN 978-953-7152-23-9
Pirineji ili Pireneji?, str. 275, 282
Članak na str. 282 je prigovor na članak u riječkom Novom listu od 18. lipnja 1980. "Neredi na Pirinejima": "...za zemljopisni znanstveni jezik... za mene kao zemljopisca..."
O nazivima za oblike razvedenosti naše obale str. 275., str.279.
"...imamo sposobnih jezikoslovaca, zemljopisaca..."
Je li Evropa kontinent? , str. 226
"...dalekovidni zemljopisci 19. stoljeća..."
Članci su pisani u doba Jugoslavije, što se vidi po tekstovima gdje se govori o SR Hrvatskoj, "RTV Zagreb" umjesto "HRT", "Evropa" umjesto "Europa" i t.d..

[3] Hrvatski fokus Hrvatsko primorje se proteže od Savudrije do Boke - Poslušajmo zemljopisce, Stjepan Babić u: Jezik, br. 5, 2003., Zagreb

[4] Viestnik Hrvatskoga Arkeologičkoga družtva, br. 1, g. V., Zagreb, 1. siečnja 1883.
Medju starimi spisatelji dva su samo zemljopisca, koja spo minju ovaj naš starodavni grad... (str.1.)
...Noviji pako zemljopisci jako su zabasali u označenju mjesta...

[1]

[2]

[3]

[4]

@@ Redak 1: / Redak 1: @@
-'''Geograf'''; također i ''zemljopisac'' <ref>[[Ratimir Kalmeta]]: Zemljopisne rasprave: zbornik, Ekološki glasnik, Donja Lomnica, 2008., ISBN 978-953-7152-23-9 <br>
+'''Geograf''' (ili '''zemljopisac'''<ref>{{citat knjiga|ref=Klaić1986|prezime=Klaić|ime=Bratoljub|autorlink=Bratoljub Klaić|naslov=Rječnik stranih riječi|lokacija=Zagreb|izdavač=Nakladni zavod Matice hrvatske|stranica= str. 478|godina=1990.|isbn=86-401-0038-1}}</ref><ref>[[Ratimir Kalmeta]]: Zemljopisne rasprave: zbornik, Ekološki glasnik, Donja Lomnica, 2008., ISBN 978-953-7152-23-9 <br>
 ''Pirineji ili Pireneji?'', str. 275, 282<br>
 Članak na str. 282 je prigovor na članak u riječkom Novom listu od 18. lipnja 1980. "Neredi na Pirinejima": "''...za zemljopisni znanstveni jezik... za mene kao zemljopisca...''" <br>
@@ Redak 6: / Redak 6: @@
 ''Je li Evropa kontinent?'' , str. 226 <br>
 "''...dalekovidni zemljopisci 19. stoljeća...''"<br>
-Članci su pisani u doba Jugoslavije, što se vidi po tekstovima gdje se govori o SR Hrvatskoj, "RTV Zagreb" umjesto "HRT", "Evropa" umjesto "Europa" i t.d.. </ref><ref>[http://www.hrvatski-fokus.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=705:hrvatsko-primorje-se-protee-od-savudrije-do-boke&catid=12:kultura&Itemid=17 Hrvatski fokus] Hrvatsko primorje se proteže od Savudrije do Boke - Poslušajmo zemljopisce, [[Stjepan Babić]] u: Jezik, br. 5, 2003., Zagreb </ref>(koji je u uporabi u hrvatskom jeziku skoro 130 godina<ref>[http://hrcak.srce.hr/file/75133 Viestnik Hrvatskoga Arkeologičkoga družtva, br. 1, g. V., Zagreb, 1. siečnja 1883.] <br>''Medju starimi spisatelji dva su samo zemljopisca, koja spo minju ovaj naš starodavni grad...'' (str.1.)<br>''...Noviji pako zemljopisci jako su zabasali u označenju mjesta...'' </ref>) je [[znanstvenik]] čije je područje proučavanja [[zemljopis]], znanost o [[Zemlja|Zemljinoj]] [[prirodna okolina|prirodnoj okolini]] i [[čovjek|ljudskom]] [[stanište|staništu]].
+Članci su pisani u doba Jugoslavije, što se vidi po tekstovima gdje se govori o SR Hrvatskoj, "RTV Zagreb" umjesto "HRT", "Evropa" umjesto "Europa" i t.d.. </ref><ref>[http://www.hrvatski-fokus.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=705:hrvatsko-primorje-se-protee-od-savudrije-do-boke&catid=12:kultura&Itemid=17 Hrvatski fokus] Hrvatsko primorje se proteže od Savudrije do Boke - Poslušajmo zemljopisce, [[Stjepan Babić]] u: Jezik, br. 5, 2003., Zagreb </ref>; termin koji je u uporabi u hrvatskom jeziku skoro 130 godina<ref>[http://hrcak.srce.hr/file/75133 Viestnik Hrvatskoga Arkeologičkoga družtva, br. 1, g. V., Zagreb, 1. siečnja 1883.] <br>''Medju starimi spisatelji dva su samo zemljopisca, koja spo minju ovaj naš starodavni grad...'' (str.1.)<br>''...Noviji pako zemljopisci jako su zabasali u označenju mjesta...'' </ref>) je [[znanstvenik]] čije je područje proučavanja [[geografija]], znanost o [[Zemlja|Zemljinoj]] [[prirodna okolina|prirodnoj okolini]] i [[čovjek|ljudskom]] [[stanište|staništu]].
-Iako su zemljopisci povijesno poznati kao ljudi koji izrađuju [[zemljovid]]e, izrađivanje zemljovida zapravo spada u područje [[kartografija|kartografije]], koja čini podskup zemljopisu. Zemljopisac je sposoban proučavati ne samo fizičke detalje okoline nego i učinak okoline na [[čovjek]]a i [[ekologija|ekologiju]], [[Vrijeme (klima)|vrijeme]] i [[klima|klimu]], [[ekonomija|ekonomiju]] i [[kultura|kulturu]].
+Iako su geografi povijesno poznati kao ljudi koji izrađuju [[zemljovid]]e, izrađivanje zemljovida zapravo spada u područje [[kartografija|kartografije]], koja čini podskup geografiji. Geograf je sposoban proučavati ne samo fizičke detalje okoline nego i učinak okoline na [[čovjek]]a i [[ekologija|ekologiju]], [[Vrijeme (klima)|vrijeme]] i [[klima|klimu]], [[ekonomija|ekonomiju]] i [[kultura|kulturu]].
-Vještine potrebne da se postane zemljopiscem temelje se na [[prirodne znanosti|prirodnim znanostima]], ali se nalaze i pod utjecajem [[društvene znanosti|društvenih znanosti]]. Moderni se zemljopisac uglavnom fokusira na rješavanje ekoloških i lokacijskih problema suvremenog društva.
+Vještine potrebne da se postane geografom temelje se na [[prirodne znanosti|prirodnim znanostima]], ali se nalaze i pod utjecajem [[društvene znanosti|društvenih znanosti]]. Suvremeni se geograf uglavnom fokusira na rješavanje ekoloških i lokacijskih problema suvremenog društva.
-Mnogi se moderni zemljopisci prvenstveno bave [[kartografija|kartografijom]] i [[geografski informacijski sustav|geografskim informacijskim sustavima]]. Oni su često zaposleni u lokalnim, državnim i federalnim vladinim agencijama kao i u privatnom sektoru ekoloških i inženjerskih tvrtki.
+Mnogi se suvremeni geografi prvenstveno bave [[kartografija|kartografijom]] i [[geografski informacijski sustav|geografskim informacijskim sustavima]]. Oni su često zaposleni u lokalnim, državnim i federalnim vladinim agencijama kao i u privatnom sektoru ekoloških i inženjerskih tvrtki.
 [[Datoteka:The Geographer.jpg|mini|250px|''Geograf'']]
-''Geograf'' je također naziv slavne slike [[Johannes Vermeer|Johannesa Vermeera]] koja se često povezuje s Vermeerovim ''[[Astronom]]om''. Smatra se da obje slike predstavljaju rastući utjecaj i uspon u prominentnosti znanstvenog djelovanja u [[Europa|Europi]] u vremenu njihova nastanka, [[1668.]]-[[1669.]].
+''Geograf'' je također naziv slavne slike [[Johannes Vermeer|Johannesa Vermeera]] koja se često povezuje s Vermeerovim ''[[Astronom]]om''. Smatra se da obje slike predstavljaju rastući utjecaj i uspon u prominentnosti znanstvenog djelovanja u [[Europa|Europi]] u vremenu njihova nastanka, [[1668.]]-[[1669.]]
 == Poveznice ==
-* [[popis geografa]]
+* [[Popis geografa]]
 == Izvori i referencije ==