Kornati: razlika između inačica

Koordinate: 43°47′N 15°20′E / 43.78°N 15.33°E / 43.78; 15.33 (WD)
Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Uklanjanje izmjene 3388644 što ju je unio/unijela 78.3.227.12 (Razgovor sa suradnikom:78.3.227.12)
Redak 1: Redak 1:
{{dz}}
Kornati
{{ otok |
Nacionalnim parkom su proglašeni još davne 1980.
Kornati
|Ime = Kornati
|zemljovid = [[Datoteka:Croatia - Kornat.PNG|250px|]]
|smještaj = [[Jadransko more]]
|otočje =
|koordinate =
|država = Hrvatska
|gl.naselje =
|površina = 320
|stanovništvo =
|slika = [[Datoteka:Kornati.jpg|250px]]
}}
'''Kornati''' ili '''Kornatsko otočje''' su [[otočje]] koje se nalazi u srednjoj [[Dalmacija|Dalmaciji]], zapadno od [[Šibenik|Šibenika]] i južno od [[Zadar|Zadra]], unutar [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninske županije]]. Otočje se sastoji od oko 150 otočića prostre se na površini od 320 km<sup>2</sup>.


Otočje je [[1980.]] godine proglašeno [[nacionalni park Kornati|nacionalnim parkom]]. Ukupna površina parka je oko 220 [[km²]], a sastoji se od 89<ref name="kornati.hr">[http://www.kornati.hr/hrv/popis_otoka.asp NP Kornati: Popis otoka]</ref> [[otok]]a, otočića i [[hrid]]i. Od površine parka, samo oko 1/4 je kopno, dok je preostali dio morski ekosustav.


[[Kornat]], s površinom od 32,44 km²<ref name="Duplancic-Cala-Ujevic">[http://hrcak.srce.hr/file/14783/ Duplančić Leder, T.; Ujević, T.; Čala, M. (2004): ''Duljine obalne crte i površine otoka na hrvatskom dijelu Jadranskog mora određene s topografskih karata mjerila 1:25 000'', Geoadria, Vol. 9, No. 1, 5-32.]</ref>, najveći je otok u ovom otočju i zauzima dvije trećine Nacionalnog parka. Otok je dug 25,2 km, a širok je do 2,5 km.
Sigurno ste čuli za ovaj prekrasni nacionalni park koji je svima poznat zbog svoje obilatosti prirodnim i kulturnim posebnostima.


Otočje nema stalnih naselja.


U kolovozu [[2007.]] godine izbio je požar koji je odnio dvanaest života [[vatrogasci|vatrogasaca]]. Događaj je poznat kao [[Kornatska tragedija]].


== Poveznice ==
Nalazi se u središnjem dijelu Jadrana, na suotoku šibenskih i zadarskih otoka.
* [[Nacionalni park Kornati]]
* [[Otočni radio Kornati]]


==Vanjske poveznice==
Zauzima površinu od oko 220km2 te je najrazvedenija otočna skupina na Mediteranu. Uključuje 89 otoka, otočića i hridi. Kopneni dio parka čini manje od ¼ ukupne površine. Sve ostalo je morski ekosustav.
{{WProjekti
|commonscat = Kornati
|commonscathr = Kornati
}}
* [http://www.kornati.hr/cro/priroda/otoci.htm Popis otoka, otočića i grebena]


== Izvori ==
Nacionalnim parkom je proglašen još davne 1980. Većina otočića je dio svjetske prirodne baštine koja je posebno zaštićena. Kornati su u privatnom vlasništvu mještana Murtera.
{{izvori}}


{{Mrva-otok}}
[[Kategorija:Kornatsko otočje| ]]


[[cs:Kornati]]

[[de:Kornaten]]
Najpopularniji fenomen su svakako okrenuti klifovi „krune“(corona) kornatskih otoka okrenute prema otvorenom moru. Pretpostavlja se da od tih kruna zapravo i potječe naziv Kornati.
[[en:Kornati]]

[[eu:Kornati uharteen Parke Nazionala]]
Najviši klifovi su na otoku Klobučaru (80m), Mani (65m) te Rašipu velom (64m).
[[fi:Kornatin kansallispuisto]]

[[fr:Archipel des Kornati]]
Podmorski nastavci ovih klifova sežu čak i do 100m dubine zbog čega su uz bistro, plavo more te raznolikost bogatog biljnog i životinjskog svijeta svakako posebno zanimljivi nautičarima koji u posljednje vrijeme sve više oživljavaju tzv. Robinzonski turizam. Svojim posjetiteljima nude razne mogućnosti za vodene sportove poput jedrenja, ronjenja, windsurfinga i sl.
[[he:קורנטי]]

[[it:Isole Incoronate]]

[[nl:Kornaten]]

[[nn:Kornati]]
Osim ostataka skladišta za sol iz 14. st. posjetiti svakako trebate Utvrdu Tureta koja seže još iz vremena Bizanta (pretpostavlja se 6. stoljeće) koja je poznata po svom zanimljivom graditeljstvu, te u podnožju utvrde Starokršćansku trobrodu baziliku.
[[no:Kornati]]

[[pl:Kornati]]

[[ru:Корнаты]]

[[sl:Kornati]]
Nezaobilazno je posjetiti i Crkvicu Gospe od Tarca. To je jednobroda sakralna građevina sagrađena na mjestu starokršanske bazilike. Vrijeme gradnje nije poznato, no još uvijek se u njoj održavaju mise. Povodom blagdana Gospe od Tarca održava se i fešta na Tarcu (održava se prve nedjelje u 7. mjesecu).
[[sr:Корнати]]

[[sv:Kornati]]
Što se tiče hrane, ukoliko volite ribu sigurno nećete ostati gladni uz brojne restorane i konobe gdje možete probati sve domaće specijalitete.
[[uk:Корнати]]

Inačica od 21. svibnja 2012. u 15:52

Ovo je glavno značenje pojma Kornati. Za druga značenja pogledajte Kornati (razdvojba).
Kornati
Otok
Položaj
Koordinate43°47′N 15°20′E / 43.78°N 15.33°E / 43.78; 15.33 (WD)
SmještajJadransko more
DržavaHrvatska
Fizikalne osobine
Površina320 km2
Zemljovid

Kornati ili Kornatsko otočje su otočje koje se nalazi u srednjoj Dalmaciji, zapadno od Šibenika i južno od Zadra, unutar Šibensko-kninske županije. Otočje se sastoji od oko 150 otočića prostre se na površini od 320 km2.

Otočje je 1980. godine proglašeno nacionalnim parkom. Ukupna površina parka je oko 220 km², a sastoji se od 89[1] otoka, otočića i hridi. Od površine parka, samo oko 1/4 je kopno, dok je preostali dio morski ekosustav.

Kornat, s površinom od 32,44 km²[2], najveći je otok u ovom otočju i zauzima dvije trećine Nacionalnog parka. Otok je dug 25,2 km, a širok je do 2,5 km.

Otočje nema stalnih naselja.

U kolovozu 2007. godine izbio je požar koji je odnio dvanaest života vatrogasaca. Događaj je poznat kao Kornatska tragedija.

Poveznice

Vanjske poveznice

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Kornati

Izvori

Nedovršeni članak Kornati koji govori o otoku ili otočju treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.