Cvijeta Zuzorić: razlika između inačica
mNema sažetka uređivanja |
dopuna |
||
Redak 25: | Redak 25: | ||
}} |
}} |
||
'''Cvijeta Zuzorić''' (u izvorima na talijanskom ''Flora Zuzori, Floria Zuzzeri'') ([[Dubrovačka Republika]], [[1552]]. - [[Ancona]], [[1648]].), crvenokosa Dubrovkinja koja kao djevojčica odlazi s ocem trgovcem u Anconu gdje je stekla visoku naobrazbu i družila se s mnogim umjetnicima. Udala se za bogatog plemića Bartolomea Pescionia koji je imenovan firentinskim [[veleposlanik]]om u Dubrovačkoj Republici. Po povratku u rodni grad okuplja umjetnike na svom ladanjskom zdanju u [[Čibača|Čibači]] gdje vode znanstvene rasprave i razgovore o umjetnosti. |
'''Cvijeta Zuzorić''' (u izvorima na talijanskom ''Flora Zuzori, Floria Zuzzeri'') ([[Dubrovačka Republika]], [[1552]]. - [[Ancona]], [[1648]].), crvenokosa Dubrovkinja koja kao djevojčica odlazi s ocem trgovcem u Anconu gdje je stekla visoku naobrazbu i družila se s mnogim umjetnicima. Udala se za bogatog plemića Bartolomea Pescionia koji je imenovan firentinskim [[veleposlanik]]om u Dubrovačkoj Republici. Po povratku u rodni grad okuplja umjetnike na svom ladanjskom zdanju u [[Čibača|Čibači]] gdje vode znanstvene rasprave i razgovore o umjetnosti.<ref>Bego-Urban, Melita, Škrinja uspomena (Dubrovački jezični pabirci), 1. izd., Humanitarno društvo Župe dubrovačke, Zagreb, 2010., ISBN 978-953-99329-5-2, str. 410.-411.</ref> |
||
Mnogi glasoviti hrvatski i talijanski pjesnici su je slavili svojim pjesmama i posvećivali joj svoja djela, npr. [[Dinko Zlatarić]], [[Nikola Gučetić]], [[Torquato Tasso]] i drugi. Čini se da je i sama pisala pjesme na [[Hrvatski jezik|hrvatskom]] i [[talijanski jezik|talijanskom jeziku]]. |
Mnogi glasoviti hrvatski i talijanski pjesnici su je slavili svojim pjesmama i posvećivali joj svoja djela, npr. [[Dinko Zlatarić]], [[Nikola Gučetić]], [[Torquato Tasso]] i drugi. Čini se da je i sama pisala pjesme na [[Hrvatski jezik|hrvatskom]] i [[talijanski jezik|talijanskom jeziku]]. |
||
Mnogi su joj nakon njena povratka u rodni grad zavidjeli i napadali je zbog zavisti ili slobodoumnosti. U obranu joj staje najbolja prijateljica i prva dubrovačka [[Feminizam|feministkinja]] [[Mara Gučetić]]. U posveti napisanoj [[1582.]], objavljenoj [[1584.]] u predgovoru filozofskog djela njena supruga Nikole, stala je u obranu svih žena te se zatim žestoko okomila na zavidnike.<ref>* Ahmetović, Suad, Dubrovački kurioziteti: iz dva minula tisućljeća, 3. dopunjeno izd., vlastita naklada, Dubrovnik, 2010., ISBN 978-953-95501-3-2, str. 157.-159.</ref> |
|||
⚫ | |||
Do sad se za dvije slike iz sedamaestog stoljeća smatralo da predstavljaju Cvijetu, ali je danas poznato i znanstveno potvrđeno da niti jedna od te dvije slike ne prikazuju nju nego neke druge danas nepoznate osobe.<ref>Gjukić-Bender, V., Istina o navodnom portretu Cvijete Zuzorić iz Kneževa dvora, Zbornik dubrovačkih muzeja, I., Dubrovnik, 2004. 49.-58.</ref> |
|||
⚫ | |||
== Izvori == |
== Izvori == |
||
{{reflist}} |
{{reflist}} |
||
* |
|||
* Bego-Urban, Melita, Škrinja uspomena (Dubrovački jezični pabirci), 1. izd., Humanitarno društvo Župe dubrovačke, Zagreb, 2010., ISBN 978-953-99329-5-2, str. 410.-411. |
|||
* [http://www.matica.hr/Vijenac/Vij195.nsf/AllWebDocs/udarljepotom Slučaj Cvijete Zuzorić: Državni udar ljepotom] |
* [http://www.matica.hr/Vijenac/Vij195.nsf/AllWebDocs/udarljepotom Slučaj Cvijete Zuzorić: Državni udar ljepotom] |
||
* [http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac409.nsf/AllWebDocs/Jos_jedan_cvijet_u_Cvijetinoj_kosi_ Još jedan cvijet u Cvijetinoj kosi] |
* [http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac409.nsf/AllWebDocs/Jos_jedan_cvijet_u_Cvijetinoj_kosi_ Još jedan cvijet u Cvijetinoj kosi] |
Inačica od 29. kolovoza 2012. u 21:39
Cvijeta Zuzorić | |
---|---|
Puno ime | Cvijeta Zuzorić |
Rođenje | 1552. |
Smrt | 1. prosinca 1648. |
Zanimanje | književnica |
Nacionalnost | Hrvatica |
Period pisanja | barok |
Suprug/zi | Bartolomeo Pesconi |
Portal o životopisima |
Cvijeta Zuzorić (u izvorima na talijanskom Flora Zuzori, Floria Zuzzeri) (Dubrovačka Republika, 1552. - Ancona, 1648.), crvenokosa Dubrovkinja koja kao djevojčica odlazi s ocem trgovcem u Anconu gdje je stekla visoku naobrazbu i družila se s mnogim umjetnicima. Udala se za bogatog plemića Bartolomea Pescionia koji je imenovan firentinskim veleposlanikom u Dubrovačkoj Republici. Po povratku u rodni grad okuplja umjetnike na svom ladanjskom zdanju u Čibači gdje vode znanstvene rasprave i razgovore o umjetnosti.[1]
Mnogi glasoviti hrvatski i talijanski pjesnici su je slavili svojim pjesmama i posvećivali joj svoja djela, npr. Dinko Zlatarić, Nikola Gučetić, Torquato Tasso i drugi. Čini se da je i sama pisala pjesme na hrvatskom i talijanskom jeziku.
Mnogi su joj nakon njena povratka u rodni grad zavidjeli i napadali je zbog zavisti ili slobodoumnosti. U obranu joj staje najbolja prijateljica i prva dubrovačka feministkinja Mara Gučetić. U posveti napisanoj 1582., objavljenoj 1584. u predgovoru filozofskog djela njena supruga Nikole, stala je u obranu svih žena te se zatim žestoko okomila na zavidnike.[2]
Do sad se za dvije slike iz sedamaestog stoljeća smatralo da predstavljaju Cvijetu, ali je danas poznato i znanstveno potvrđeno da niti jedna od te dvije slike ne prikazuju nju nego neke druge danas nepoznate osobe.[3]
- Poznata je pjesma Cvijeta Zuzorić s albuma Veče je prijetelj, Buca i Srđana iz 1974.
Izvori
- ↑ Bego-Urban, Melita, Škrinja uspomena (Dubrovački jezični pabirci), 1. izd., Humanitarno društvo Župe dubrovačke, Zagreb, 2010., ISBN 978-953-99329-5-2, str. 410.-411.
- ↑ * Ahmetović, Suad, Dubrovački kurioziteti: iz dva minula tisućljeća, 3. dopunjeno izd., vlastita naklada, Dubrovnik, 2010., ISBN 978-953-95501-3-2, str. 157.-159.
- ↑ Gjukić-Bender, V., Istina o navodnom portretu Cvijete Zuzorić iz Kneževa dvora, Zbornik dubrovačkih muzeja, I., Dubrovnik, 2004. 49.-58.
Dopusnica nije potvrđena VRTS-om.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.