Ancona

Ancona

Regija:	Marke
Pokrajina:	Ancona (AN)
Koordinate:	43°37′N 13°31′E / 43.617°N 13.517°E / 43.617; 13.517
Visina:	16 m
Površina:	123,71 km²
Stanovništvo:	102,997 (31. prosinca 2010.)
Gustoća stanovništva:	832,57 stan./km²
Poštanski broj:	60121-60131
Pozivni broj:	071
ISTAT-broj:	042002
Svetac zaštitnik:	Sveti Cirijak
Ancona Ancona na zemljovidu Italije
Službena stranica:	Ancona

Ancona (staro hrv. ime Jakin), grad i luka na talijanskoj obali Jadrana u središnjem dijelu Italije; glavni grad istoimene provincije u regiji Marche; 101.909 stanovnika (2005.).

Ancona se razvila amfiteatralno oko luke na sjeverozapadnim padinama planine Monte Conero (572 m). Važna je luka s prekojadranskim vezama s hrvatskom obalom (Zadar i Split). Razvijeno ribarstvo, rafinerija, brodogradnja, strojarska, kemijska i prehrambena industrija.

Mnogobrojni arhitektonski spomenici: Trajanov slavoluk (115.), romanička crkva (12. – 13. st.), katedrala (13. st.), Loggia degli Mercanti, djelo Jurja Matejeva Dalmatinca. Osnovali su je 390. pr. Kr. godine grčki kolonisti iz Sirakuze, od 3. stoljeća je pod rimskom vlašću i važna ratna luka. Od 1352. godine u sastavu je Papinske Države. Grad je stradao u potresu 1972. godine.

Povijesne veze s Hrvatskom

Tijekom povijesti zabilježene su mnoge kulturne i ostale veze s hrvatskim gradovima na Jadranskoj obali. U ranom Srednjem vijeku (7. stoljeće) na područje južne Italije i Ancone pristižu mnogi Hrvati koji sudjeluju u ratovima Bizanta protiv Langobarda.

U vrijeme turskih prodora područje Ancone naseljava veliki broj izbjeglica iz Hrvatske, Hercegovine i Bosne. Djeluju mnogi poduzetnici i trgovci iz južne Hrvatske i Boke.

U Anconi djeluje i hrvatska bratovština (Universitas Sclavorum). U 15. i početkom 16. stoljeća u Anconi svoja djela stvaraju Juraj Matejev Dalmatinac (Loggia dei Mercanti iz 1451., crkve S. Francesco alle Scale iz 1454. i S. Agostino, palače Palazzo Benincasa i Palazzo del Senato) i Ivan Duknović (franjevačka crkva, nadgrobni spomenici). U Anconi su u 17. i 18. stoljeću tiskane i knjige brojnih hrvatskih pisaca (Ilija Bunić, Ivan Ančić i dr.).