Geograf: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m r2.7.3) (robot Dodaje: fr:Géographe
Zašto je to važno?
Redak 7: Redak 7:
''Je li Evropa kontinent?'' , str. 226 <br>
''Je li Evropa kontinent?'' , str. 226 <br>
"''...dalekovidni zemljopisci 19. stoljeća...''"<br>
"''...dalekovidni zemljopisci 19. stoljeća...''"<br>
Članci su pisani u doba Jugoslavije, što se vidi po tekstovima gdje se govori o SR Hrvatskoj, "RTV Zagreb" umjesto "HRT", "Evropa" umjesto "Europa" i t.d.. </ref><ref>[http://www.hrvatski-fokus.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=705:hrvatsko-primorje-se-protee-od-savudrije-do-boke&catid=12:kultura&Itemid=17 Hrvatski fokus] Hrvatsko primorje se proteže od Savudrije do Boke - Poslušajmo zemljopisce, [[Stjepan Babić]] u: Jezik, br. 5, 2003., Zagreb </ref>; termin koji je u uporabi u hrvatskom jeziku skoro 130 godina<ref>[http://hrcak.srce.hr/file/75133 Viestnik Hrvatskoga Arkeologičkoga družtva, br. 1, g. V., Zagreb, 1. siečnja 1883.] <br>''Medju starimi spisatelji dva su samo zemljopisca, koja spo minju ovaj naš starodavni grad...'' (str.1.)<br>''...Noviji pako zemljopisci jako su zabasali u označenju mjesta...'' </ref>) je [[znanstvenik]] čije je područje proučavanja [[geografija]], znanost o [[Zemlja|Zemljinoj]] [[prirodna okolina|prirodnoj okolini]] i [[čovjek|ljudskom]] [[stanište|staništu]].
Članci su pisani u doba Jugoslavije, što se vidi po tekstovima gdje se govori o SR Hrvatskoj, "RTV Zagreb" umjesto "HRT", "Evropa" umjesto "Europa" i t.d.. </ref><ref>[http://www.hrvatski-fokus.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=705:hrvatsko-primorje-se-protee-od-savudrije-do-boke&catid=12:kultura&Itemid=17 Hrvatski fokus] Hrvatsko primorje se proteže od Savudrije do Boke - Poslušajmo zemljopisce, [[Stjepan Babić]] u: Jezik, br. 5, 2003., Zagreb </ref> je [[znanstvenik]] čije je područje proučavanja [[geografija]], znanost o [[Zemlja|Zemljinoj]] [[prirodna okolina|prirodnoj okolini]] i [[čovjek|ljudskom]] [[stanište|staništu]].


Iako su geografi povijesno poznati kao ljudi koji izrađuju [[zemljovid]]e, izrađivanje zemljovida zapravo spada u područje [[kartografija|kartografije]], koja čini podskup geografiji. Geograf je sposoban proučavati ne samo fizičke detalje okoline nego i učinak okoline na [[čovjek]]a i [[ekologija|ekologiju]], [[Vrijeme (klima)|vrijeme]] i [[klima|klimu]], [[ekonomija|ekonomiju]] i [[kultura|kulturu]].
Iako su geografi povijesno poznati kao ljudi koji izrađuju [[zemljovid]]e, izrađivanje zemljovida zapravo spada u područje [[kartografija|kartografije]], koja čini podskup geografiji. Geograf je sposoban proučavati ne samo fizičke detalje okoline nego i učinak okoline na [[čovjek]]a i [[ekologija|ekologiju]], [[Vrijeme (klima)|vrijeme]] i [[klima|klimu]], [[ekonomija|ekonomiju]] i [[kultura|kulturu]].

Inačica od 3. veljače 2013. u 18:53

Geograf, slavna slika J. Vermeera koja se često povezuje s Vermeerovim Astronomom. Smatra se da obje slike predstavljaju rastući utjecaj i uspon u prominentnosti znanstvenog djelovanja u Europi u vremenu njihova nastanka (1668.-1669.)

Geograf (ili zemljopisac)[1][2][3] je znanstvenik čije je područje proučavanja geografija, znanost o Zemljinoj prirodnoj okolini i ljudskom staništu.

Iako su geografi povijesno poznati kao ljudi koji izrađuju zemljovide, izrađivanje zemljovida zapravo spada u područje kartografije, koja čini podskup geografiji. Geograf je sposoban proučavati ne samo fizičke detalje okoline nego i učinak okoline na čovjeka i ekologiju, vrijeme i klimu, ekonomiju i kulturu.

Vještine potrebne da se postane geografom temelje se na prirodnim znanostima, ali se nalaze i pod utjecajem društvenih znanosti. Suvremeni se geograf uglavnom fokusira na rješavanje ekoloških i lokacijskih problema suvremenog društva.

Mnogi se suvremeni geografi prvenstveno bave kartografijom i geografskim informacijskim sustavima. Oni su često zaposleni u lokalnim, državnim i federalnim vladinim agencijama kao i u privatnom sektoru ekoloških i inženjerskih tvrtki.

Poveznice

Izvori i referencije

  1. Predložak:Citat knjiga
  2. Ratimir Kalmeta: Zemljopisne rasprave: zbornik, Ekološki glasnik, Donja Lomnica, 2008., ISBN 978-953-7152-23-9
    Pirineji ili Pireneji?, str. 275, 282
    Članak na str. 282 je prigovor na članak u riječkom Novom listu od 18. lipnja 1980. "Neredi na Pirinejima": "...za zemljopisni znanstveni jezik... za mene kao zemljopisca..."
    O nazivima za oblike razvedenosti naše obale str. 275., str.279.
    "...imamo sposobnih jezikoslovaca, zemljopisaca..."
    Je li Evropa kontinent? , str. 226
    "...dalekovidni zemljopisci 19. stoljeća..."
    Članci su pisani u doba Jugoslavije, što se vidi po tekstovima gdje se govori o SR Hrvatskoj, "RTV Zagreb" umjesto "HRT", "Evropa" umjesto "Europa" i t.d..
  3. Hrvatski fokus Hrvatsko primorje se proteže od Savudrije do Boke - Poslušajmo zemljopisce, Stjepan Babić u: Jezik, br. 5, 2003., Zagreb