Zemnoalkalijski metali: razlika između inačica
m r2.7.2+) (Bot: mijenja tr:Alkalin sa tr:Toprak alkali metal |
m Bot: Migrating 76 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q19563 (translate me) |
||
| Redak 55: | Redak 55: | ||
[[Kategorija:Periodni sustav elemenata]] |
[[Kategorija:Periodni sustav elemenata]] |
||
[[af:Aardalkalimetale]] |
|||
[[an:Alcalinoterrio]] |
|||
[[ar:فلز قلوي ترابي]] |
|||
[[ast:Alcalinoterreu]] |
|||
[[az:Qələvi torpaq metalları]] |
|||
[[be:Шчолачназямельныя металы]] |
|||
[[bg:Алкалоземен метал]] |
|||
[[bn:মৃৎ ক্ষার ধাতু]] |
|||
[[bs:Zemnoalkalni metali]] |
|||
[[ca:Alcalinoterri]] |
|||
[[cs:2. skupina]] |
|||
[[cv:Сĕлтĕ çĕр металлĕсем]] |
|||
[[cy:Metel daear alcalïaidd]] |
|||
[[da:Jordalkalimetal]] |
|||
[[de:Erdalkalimetalle]] |
|||
[[el:Αλκαλικές γαίες]] |
|||
[[en:Alkaline earth metal]] |
|||
[[eo:Teralkala metalo]] |
|||
[[es:Alcalinotérreo]] |
|||
[[et:Leelismuldmetallid]] |
|||
[[eu:Metal lurralkalino]] |
|||
[[fa:فلزهای قلیایی خاکی]] |
|||
[[fi:Maa-alkalimetalli]] |
|||
[[fr:Métal alcalino-terreux]] |
|||
[[gl:Alcalinotérreo]] |
|||
[[gu:આલ્ક્લાઇન પાર્થિવ ધાતુ]] |
|||
[[he:מתכת אלקלית עפרורית]] |
|||
[[hi:क्षारीय पार्थिव धातु]] |
|||
[[hif:Khaara matti dhaatu]] |
|||
[[ht:Metal alkaline-tere]] |
|||
[[hu:Alkáliföldfémek]] |
|||
[[ia:Metallo alcalin terrose]] |
|||
[[id:Logam alkali tanah]] |
|||
[[is:Jarðalkalímálmur]] |
|||
[[it:Metalli alcalino terrosi]] |
|||
[[ja:第2族元素]] |
|||
[[jbo:mlijilkle]] |
|||
[[jv:Alkali tanah]] |
|||
[[ka:ტუტემიწა ლითონები]] |
|||
[[ko:알칼리 토금속]] |
|||
[[la:Metalla alcalica terrena]] |
|||
[[lmo:Metai alcalitt-teros]] |
|||
[[lv:Sārmzemju metāli]] |
|||
[[mk:Земноалкален метал]] |
|||
[[ml:ആൽക്കലൈൻ എർത്ത് ലോഹങ്ങൾ]] |
|||
[[mr:अल्कमृदा धातू]] |
|||
[[ms:Logam alkali bumi]] |
|||
[[nds:Eerdalkalimetall]] |
|||
[[new:एल्कालाइन चा धातु]] |
|||
[[nl:Aardalkalimetaal]] |
|||
[[nn:Jordalkalimetall]] |
|||
[[no:Jordalkalimetall]] |
|||
[[pl:Berylowce]] |
|||
[[pt:Metal alcalinoterroso]] |
|||
[[qu:Allpa alkali q'illay]] |
|||
[[ro:Metal alcalino-pământos]] |
|||
[[ru:Щёлочноземельные металлы]] |
|||
[[sah:Алкалин сир метал]] |
|||
[[sh:Zemnoalkalijski metali]] |
|||
[[simple:Alkaline earth metal]] |
|||
[[sk:Kov alkalických zemín]] |
|||
[[sl:Zemljoalkalijska kovina]] |
|||
[[so:Macdin dhuleed ah]] |
|||
[[sq:Grupi i dytë i elementeve kimike]] |
|||
[[sr:Земно-алкални метали]] |
|||
[[sv:Alkalisk jordartsmetall]] |
|||
[[sw:Metali za udongo alikalini]] |
|||
[[ta:காரக்கனிம மாழைகள்]] |
|||
[[te:క్షారమృత్తిక లోహము]] |
|||
[[th:โลหะแอลคาไลน์เอิร์ท]] |
|||
[[tr:Toprak alkali metal]] |
|||
[[uk:Лужноземельні метали]] |
|||
[[vi:Kim loại kiềm thổ]] |
|||
[[yo:Mẹ́tàlì alkalínì ilẹ̀]] |
|||
[[zh:碱土金属]] |
|||
[[zh-yue:鹼土金屬]] |
|||
Inačica od 10. ožujka 2013. u 00:36
| Redni broj | Ime | Simbol |
|---|---|---|
| 4 | Berilij | Be |
| 12 | Magnezij | Mg |
| 20 | Kalcij | Ca |
| 38 | Stroncij | Sr |
| 56 | Barij | Ba |
| 88 | Radij | Ra |
Zemnoalkalijski metali su elementi 2. skupine periodnog sustava elemenata: berilij, magnezij, kalcij, stroncij, barij i radij.
Svojstva
Zemnoalkalijski metali u zadnjoj ljusci svog elektronskog omotača imaju po dva elektrona, stoga imaju dvije energije ionizacije. Ukupna energija ionizacije im je mala, ali ipak veća od energije ionizacije alkalijskih metala.
Reaktivnost im raste s porastom relativne atomske mase.
U prirodi se zato nalaze samo u spojevima. U elementarnom stanju pokazuju znatne različitosti. Berilij ne reagira s vodom i stabilan je na zraku, magnezij reagira s vrućom vodom, dok je na zraku stabilan i presvučen karbonatom, kalcij reagira s hladnom vodom, ali se može čuvati u suhom zraku u kojem se prekrije karbonatom, dok stroncij, barij i radij brzo reagiraju s vodom i moraju se čuvati pod mineralnim uljem.
Općenita reakcija s vodom glasi:
- M(s) + 2 H2O → M2+ + 2 OH- + H2(g)
U svim spojevima dolaze u stupnju oksidacije +2, a najčešće u obliku klorida. Svi spojevi su im ionski, a njihovi kationi ne hidroliziraju ili hidroliziraju vrlo malo.
Zbog dvaju elektrona u zadnjoj ljusci, metalna veza je jača nego kod alkalijskih metala, pa zemnoalkalijski imaju više talište i tvrdoću. Porastom atomskog broja, raste im gustoća, a opadaju talište i vrelište.
Svi imaju negativne redukcijske elektrodne potencijale pa se elektrolizom vodenih otopina njihovih soli na katodi reducira voda u vodik. Zato se zemnoalkalijski metali dobivaju elektrolizom talina njihovih soli, najčešće klorida.
Ionski karakter veza u njihovim spojevima raste s porastom relativne atomske mase, što prati i bazičnost njihovih oksida i hidroksida. Zbog toga je berilijev hidroksid amfoteran, a radijev hidroksid vrlo lužnat. Berilijevi spojevi snažno kiselo hidroliziraju, a radijeve su neutralne.
Kristalne im se rešetke razlikuju: berilij i magnezij imaju heksagonsku, kalcij i stroncij gustu kubičnu, a barij i radij volumno centriranu kocku.
U prirodi se pojavljuju kao minerali: beril, kalcit i aragonit, magnezit, dolomit, sadra ili gips te barit, koji ulaze u sastav Zemljine kore.
Berilij i magnezij ne boje plamen, dok ga kalcij boji ciglasto crveno, stroncij karmin-crveno, barij zeleno, a radij grimizno.
Uporaba
Kao elementarne tvari, neki od njih imaju važne primjene, dok ih neki nemaju. U obliku spojeva, svi osim berilija i radija imaju široku primjenu.