Radij

Izvor: Wikipedija
radij
Osnovna svojstva

Element
Simbol
Atomski broj

radij
Ra
88
Kemijska skupina zemnoalkalijski metali
Grupa, perioda, Blok 2, 7, s
Izgled
Gustoća1 5500 kg/m3
Tvrdoća ?
Specifični toplinski kapacitet (cp ili cV)2

(25 °C) ? J mol–1 K–1

Talište 700 °C
Vrelište3 1737 °C
Toplina taljenja 8,5 kJ mol-1
Toplina isparavanja 113 kJ mol-1

1 pri standardnom tlaku i temperaturi
2 pri konstantnom tlaku ili volumenu
3 pri standardnom tlaku

Atomska svojstva
Atomska masa 225
Elektronska konfiguracija [Rn] 7s2

Radij je kemijski element atomskog (rednog) broja 88 i atomske mase 225. U periodnom sustavu elemenata predstavlja ga simbol Ra.

Radioaktivni je alkalni metal, a nalazi se u sastavu ruda uranija u malim količinama.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Radij su 1898. godine otkrili Marie Curie i Pierre Curie. Ime je dobio prema latinskoj riječi radiare što znači 'zračiti' ili 'sjajiti'. To je sjajan, srebrn i mekan radioaktivni metal. Vrlo brzo reagira s kisikom iz zraka i vodom. Jako je radiotoksičan. Kancerogen je ako se proguta, udahne ili se izlaže njegovu zračenju.

Svojstva[uredi | uredi kôd]

Primjene[uredi | uredi kôd]

Učestalost[uredi | uredi kôd]

Pretpostavlja se da ga ima prosječno 1g/1Km2 tla do dubine od 40 cm.

Izotopi[uredi | uredi kôd]

Radij ima 25 izotopa, najdugovječniji je 226 Ra t(1/2) = 1599 godina, a najkratkovječniji 230 Ra t(1/2) = 1,5 sata.

Radioatkivnost[uredi | uredi kôd]

Izrazito je visoke radioaktivnosti. Zbog strukture njegove atomske jezgre soli su jednako radioaktivne kao i sam metal.

Upozorenja[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]


P chemistry.svg Nedovršeni članak Radij koji govori o kemijskom elementu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.