Džozerova piramida: razlika između inačica
m robot Mijenja: ar:هرم زوسر |
|||
| Redak 33: | Redak 33: | ||
{{Link FA|de}} |
{{Link FA|de}} |
||
[[ar:هرم زوسر]] |
|||
[[arz:هرم سقاره المدرج]] |
|||
[[az:Coser ehramı]] |
|||
[[be:Піраміда Джосера]] |
|||
[[bg:Пирамида на Джосер]] |
|||
[[br:Piramidenn Djoser]] |
|||
[[ca:Piràmide esglaonada de Djoser]] |
|||
[[cs:Džoserova pyramida]] |
|||
[[de:Djoser-Pyramide]] |
|||
[[en:Pyramid of Djoser]] |
|||
[[es:Pirámide escalonada de Zoser]] |
|||
[[eu:Saqqarako Piramide Mailakatua]] |
|||
[[fa:هرم جوزر]] |
|||
[[fi:Sakkaran porraspyramidi]] |
|||
[[fr:Complexe funéraire de Djéser]] |
|||
[[ga:Pirimidí Shacára]] |
|||
[[gl:Pirámide de Zoser]] |
|||
[[he:הפירמידה של ג'וסר]] |
|||
[[hu:Dzsószer-piramis]] |
|||
[[id:Piramida Djoser]] |
|||
[[it:Piramide di Djoser]] |
|||
[[ja:ジェゼル王のピラミッド]] |
|||
[[ka:ჯოსერის პირამიდა]] |
|||
[[mk:Џосерова пирамида]] |
|||
[[nl:Piramide van Djoser]] |
|||
[[no:Djoserpyramiden]] |
|||
[[oc:Piramida de Djòser]] |
|||
[[pl:Piramida Dżesera]] |
|||
[[pt:Pirâmide de Djoser]] |
|||
[[ru:Пирамида Джосера]] |
|||
[[sh:Djoserova piramida]] |
|||
[[sk:Stupňovitá pyramída v Sakkáre]] |
|||
[[sr:Џосерова пирамида]] |
|||
[[sv:Djosers trappstegspyramid]] |
|||
[[tl:Piramide ni Djoser]] |
|||
[[tr:Basamaklı piramit]] |
|||
[[zh:左塞爾金字塔]] |
|||
Inačica od 11. ožujka 2013. u 23:50
| Memfis sa svojim nekropolama (Sakara, Abusir, Piramide u Gizi i Dahšur) | |
|---|---|
 Svjetska baština – UNESCO | |
 | |
| Država |  Egipat |
| Godina uvrštenja | 1979. (3. zasjedanje) |
| Vrsta | Kulturno dobro |
| Mjerilo | i, iii, vi |
| Ugroženost | 2001.- |
| Poveznica | UNESCO |
Stepenasta piramida je grobnica faraona Džozera u nekropoli Sakari, sjeverozapadno od Memfisa. Izgradio ju je Imhotep, kraljev vezir i svećenik, te prvi poznati arhitekt i umjetnik u povijesti.
Opis
Ova egipatska piramida se sastoji od šest mastaba različite veličine sagrađenih jedna na drugoj što ukazuje da su bile očite revizije originalnog projekta. Nekad je stajala na visini od 62 m i bila prekrivena poliranim bijelim vapnencem. Smatra se jenom od najstarijih kamenih građevina.
Piramida nalikuje stubištu, jer se po egipatskoj religiji faraonova duša trebala popeti na nebo kako bi se sjedinila s bogom Raom.
Pogrebna je odaja načinjena od dobrog granita. Tijelo je ukradeno, a grobnica je opljačkana.
Glavni istraživač ove piramide bio je Jean-Phillipe Lauer.
Literatura
- Verner, Miroslav, The Pyramids - Their Archaeology and History, Atlantic Books, 2001., ISBN 1-84354-171-8
| ||||||||||||||||||
