Umjetnost

Gustav Klimt, Portret Adele Bloch-Bauer I

Umjetnost (lat. ars), osobita je ljudska djelatnost čije se značenje izgrađuje i očituje u složenomu komunikacijskom procesu između umjetnika, umjetničkoga djela i publike.

Umjetnost i njezin svijet, u suvremenom društvu, ne čini samo ono što se vidi, čuje, čita, opipava te ono što percipiramo kao umjetnički objekt, nego i ukupnost znanja o umjetnosti, o njezinoj povijesti, njezinom jeziku, njezinim aktualnim kretanjima, posredovanim različitim i brojnim kulturnim institucijama (muzeja, galerija, knjižnica, izdavača, umjetničke kritike, koncertnih dvorana, opernih kuća), o teoriji umjetnosti, estetici itd.

Različita su značenja pridavana umjetnosti u različitim povijesnim razdobljima.

Suvremena shvaćanja

Od početka modernog doba sklonost je umjetnosti pridavati sljedeće osobine: svaka pojedina umjetnost posjeduje vlastiti visoko razvijeni i autonomni jezik; umjetnost ima svoj položaj u društvu; umjetnost može i ne mora imati društveno propisanu svrhu; modernizam svrhu umjetnosti vidi u ispunjavanju njezine modernistički definirane prirode, koju određuju različite ideje.

Obilježje moderne i postmoderne umjetnosti jest raznolikost umjetničkih jezika, umjetničkih stilova, ideja i ideologija pa se za razliku od većine prošlih umjetničkih razdoblja (drevni Egipat, antička umjetnost, bizantska umjetnost itd.) ne može govoriti o jednom dominantnom umjetničkom pokretu ili stilu, nego različitim, nerijetko i suprotstavljenim umjetničkim pravcima.

Sastavnice

Premda riječ „umjetnost” danas uglavnom označava likovne, odnosno vizualne umjetnosti, u tradicijskomu smislu riječi pod umjetnošću podrazumijevaju se književnost, glazba, likovna umjetnost i filmska umjetnost. Svaka se od ovih umjetnosti može dodatno dijeliti na umjetničke discipline, rodove, vrste itd.; književnost na prozu, pjesništvo (liriku) i dramu, od koje se razvija scenska ili plesna umjetnost i sl.; glazbu na tradicijsku (narodnu, folklornu, crkvenu), klasičnu, popularnu i zabavnu glazbu, od kuda dalje možemo doći do pjevačke ili sviračke umjetnosti; likovnu umjetnost na slikarstvo, kiparstvo i arhitekturu, od kuda dalje se možemo doći do umjetnosti performancea, video umjetnosti, fotografske umjetnosti, internetske umjetnosti i sl.

Tradicijska estetika razlikuje šest vrsta umjetnosti; pojavom filma i stripa proširena je klasična podjela umjetnosti.

1. glazba
2. drama
3. književnost
4. slikarstvo
5. kiparstvo
6. arhitektura
7. film
8. ples
9. strip (mem)
10. digitalne umjetnosti (fotografija, video, internet)
11. enigmatika

Proučavanje

Poviješću, ulogom, kretanjem i značenjem različitih umjetnosti bave se uglavnom različite humanističke znanosti kao što su povijest, povijest umjetnosti, jezikoslovlje i dr., dok se u novije vrijeme proučavanje umjetnosti odvija na interdisciplinarnim načelima, pa se različite znanstvene (društvene, humanističke ili prirodoslovne) i paraznanstvene prakse (psihoanalitička teorija, teorija medija itd.) intenzivno bave fenomenom umjetnosti.

Razredba umjetnosti u Hrvatskoj

Glavni članak za ovu kategoriju jest: Dodatak:Popis znanstvenih i umjetničkih područja, polja i grana u Republici Hrvatskoj

Prema Pravilniku o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj umjetničko područje podijeljeno je na devet umjetničkih polja: kazališnu umjetnost (scenske i medijske umjetnosti), filmsku umjetnost (filmske, elektroničke i medijske umjetnosti pokretnih slika), glazbenu umjetnost, likovne umjetnosti, primijenjenu umjetnost, plesnu umjetnost i umjetnost pokreta, dizajn, književnost i interdisciplinarno umjetničko polje. Svako od ovih polja dijeli se na više umjetničkih grana.

Vanjske poveznice

Zajednički poslužitelj ima još građe o temi Art