Popis ugroženih mjesta svjetske baštine

Izvor: Wikipedija
Karta svijeta s istaknutim mjestima svjetske baštine u opasnosti

Na „Konvenciji svjetske baštine” (engl.: Convention concerning the protection of the World Cultural and Natural Heritage) koju je osnovao UNESCO 1972. godine, u članku 11.4, UNESCO može neka mjesta svjetske baštine, kojima treba hitna i organizirana pomoć, staviti na popis mjesta svjetske baštine u opasnosti[1] kako bi se skrenula pozornost javnosti i ohrabrile protumjere.[2] Pod opasnostima za prirodnu svjetsku baštinu podrazumjevaju se izravne prijetnje kojima bi se promijenile odlike lokaliteta kao što su prirodne katastrofe ili katastrofalno ljudsko djelovanje poput naseljavanja, zagađenja, drvosječe, rudarenja, poljoprivrede ili velikih građevinskih radova, kojima se smanjuje broj ugroženih vrsta u zaštićenom lokalitetu. Također postoje i opasnosti postupnih promjena koje mogu nastati geološkim, klimatskim i promjenama u okolišu.[3] Opasnosti za kulturnu baštinu podrazumjevaju propadanje materijala, konstrukcija, ukrasa ili općeg arhitektonskog jedinstva, gubitak povijesne autentičnosti i kulturnog značaja. Opasnosti koje mogu zaprijetiti i prirodnim i kulturnim lokalitetima su nekontrolirana izgradnja, oružani sukobi, nedostatak sustava upravljanja ili promjene u pravnoj zaštiti lokaliteta.

Prije no što dospije na popis mjesta svjetske baštine u opasnosti, stanje lokaliteta se procjenjuje i primjenjuje se eventualni program popravnih mjera u suradnji s državom u kojoj se nalazi. Krajnju ulogu u određivanju statusa ima „Komitet svjetske baštine”. Financijsku pomoć „Fundacije svjetske baštine” može dobiti lokalitet odlukom komiteta, a stanje lokaliteta se procjenjuje svake godine. Ovisno o procjeni komitet može naložiti dodatne mjere ili pak izbrisati lokalitet s popisa ugrožene svjetske baštine ili popisa svjetske baštine općenito. Dva lokaliteta, arapski rezervat oriksa i dresdenska dolina Elbe su izbrisane s popisa mjesta svjetske baštine nakon što nisu rješeni njihovi problemi koji su ih smjestili na popis ugroženih mjesta svjetske baštine[4][5]

Popis[uredi | uredi kôd]

God. 2016. na popisu ugroženih mjesta svjetske baštine našlo je se 55 mjesta svjetske baštine u skladu s članom 11. (4.) Konvencije za zaštitu svjetskih spomenika[6]:

Ime; kako ga navodi Odbor svjetske baštine[7]
Lokacija; grada ili pokrajine, s imenom države i koordinatama
Kriterij; po kojemu je lokalitet upisan
Područje; u hektarima prema UNESCO-u
Godina (SB); kada je lokalitet upisan kao svjetska baština
Ugrožen; godina kada je lokalitet upisan kao ugrožena svjetska baština
Razlog; prijetnje koje su navele UNESCO da ga stavi na popis
Slika Ime Lokacija Kriterij Područje Godina (SB) Ugrožen Razlog
Baths at Abu Mena (V).jpg Abu Mena EgyAbusir,
Flag of Egypt.svg Egipat
30°50′28″N 29°39′49″E / 30.84105°N 29.66349°E / 30.84105; 29.66349 (Abu Mena)		 Kulturno:
(iv)		 182 ha 1979. 2001. Propadanje tla zbog miješanja gline s površine koja postaje "polutečna" u dodiru s "viškom vode"[8][9]
Aleppo citadel001.jpg Alep SirijaAlepska oblast,
Flag of Syria.svg Sirija
36°13′N 37°10′E / 36.217°N 37.167°E / 36.217; 37.167 (Ancient City of Aleppo)		 Kulturno:
(iii), (iv)		 — 1986. 2013. Zbog ratnih sukoba, 20. lipnja 2013. godine UNESCO je odlučio staviti svih šest mjesta svjetske baštine u Siriji na popis mjesta svjetske baštine u opasnosti[10]
Serjilla 01.jpg Antička sela sjeverne Sirije SirijaAlepska oblast,
Flag of Syria.svg Sirija
36°20′N 36°50′E / 36.333°N 36.833°E / 36.333; 36.833 (Ancient Villages of Northern Syria)		 Kulturno:
(iii), (iv), (v)		 — 2011. 2013. Zbog ratnih sukoba, 20. lipnja 2013. godine UNESCO je odlučio staviti svih šest mjesta svjetske baštine u Siriji na popis mjesta svjetske baštine u opasnosti[10]
Arakao1.jpg Aïr planine i pustinja Tenere Niger1Arlit,
Flag of Niger.svg Niger
18°16′37″N 7°59′58″E / 18.27694°N 7.99944°E / 18.27694; 7.99944 (Air and Ténéré Natural Reserves)		 Prirodno:
(vii), (ix), (x)		 7736000 ha 1991. 1992. Vojni sukob i građanski nemiri koji su prouzročili opadanje u broju zaštićenih vrsta životinja i općem gubitku vegetacije[11]
Askia.jpg Askijeva grobnica MalGao,
Flag of Mali.svg Mali
16°17′23″N 0°02′40″W / 16.28972°N 0.04444°W / 16.28972; -0.04444 (Tomb of Askia)		 Kulturno:
(ii), (iii), (iv)		 — 2004. 2012. Upisano na zahtjev Malijske vlade zbog vojnih sukoba pobunjenih Tuarega[12]
Flickr - The U.S. Army - www.Army.mil (218).jpg Ašur (Qal'at Sherqat) IraqSalah ad Din,
Flag of Iraq.svg Irak
35°27′24″N 43°15′45″E / 35.45667°N 43.26250°E / 35.45667; 43.26250 (Ashur)		 Kulturno:
(iii), (iv)		 70 ha 2003. 2003. Planirana izgradnja umjetnog jezera koje bi djelomično prekrilo laklitet je obustavljena početkom Iračkog rata, no nedostaje mu dostatna zaštita nove uprave[13]
Andohahela NP.jpg Prašume Atsinanana MadIstočni Madagaskar,
Flag of Madagascar.svg Madagaskar
14°27′35″S 49°42′9″E / 14.45972°S 49.70250°E / -14.45972; 49.70250 (Rainforests of the Atsinanana)		 Prirodno:
(ix), (x)		 479660 ha 2007. 2010. Nezakonita sječa i krivolov ugroženih lemura[14]
Bagrati cathedral, Georgia.jpg Katedrala Bagrati GeorImereti,
Flag of Georgia.svg Gruzija
42°15′44″N 42°42′59″E / 42.26222°N 42.71639°E / 42.26222; 42.71639 (Bagrati Cathedral and Gelati Monastery)		 Kulturno:
(iv)		 7.87 ha 1994. 2010. Velika obnova kojom će nepovratno biti promijenjen lokalitet i smanjena njegova autentičnost[15]
Bitar1893.jpg Battir, palestinska zemlja maslina i vina – kulturni krajolik južnog Jeruzalema PalBetlehem,
Flag of Palestine.svg Palestina
31°43′29″N 35°08′12″E / 31.72472°N 35.13667°E / 31.72472; 35.13667 (Palestine: Land of Olives and Vines – Cultural Landscape of Southern Jerusalem, Battir)		 Kulturno:
(iv), (v)		 349 ha 2014. 2014. Krajolik je postao ranjiv pod utjecajem društveno-kulturnih i geopolitičkih transformacija koje bi mogla dovesti do nepovratnog oštećenja autentičnosti i cjelovitosti lokaliteta, posebice zbog početka izgradnje zida razdvajanja koji može izolirati poljoprivrednike iz područja koji tu djeluju stoljećima.[16]
Wien Parlament um 1900.jpg Stari dio Beča AutBeč,
Flag of Austria.svg Austrija
48°12′N 16°22′E / 48.200°N 16.367°E / 48.200; 16.367 (Historic Centre of Vienna)		 Kulturno:
(ii), (iv), (vi)		 371 ha 2001. 2017. Zbog izgradnje hotela Vienna Ice-Skating Club koji svojom visinom znatno škodi univerzalnoj vrijednosti lokaliteta[17]
Sy bosra divadlo hlediste.jpg Bosra SirijaDaara,
Flag of Syria.svg Sirija
32°31′N 36°29′E / 32.517°N 36.483°E / 32.517; 36.483 (Ancient City of Bosra)		 Kulturno:
(i), (iii), (iv)		 — 1980. 2013. Zbog ratnih sukoba, 20. lipnja 2013. godine UNESCO je odlučio staviti svih šest mjesta svjetske baštine u Siriji na popis mjesta svjetske baštine u opasnosti[10]
BigBuddha.jpg Budine statue u Bamiyanu AfgBamijan,
Flag of Afghanistan (2013–2021).svg Afganistan
34°49′55.35″N 67°49′36.49″E / 34.8320417°N 67.8268028°E / 34.8320417; 67.8268028 (Cultural Landscape and Archaeological Remains of the Bamiyan Valley)		 Kulturno:
(i), (ii), (iii), (iv), (vi)		 159 ha 2003. 2003. Krhko održavanje zbog napuštanja, vojne aktivnosti i dizanja u zrak dinamitom čime su urušavanjem ugrožene i niše Buda i daljnje propadanje budističkih zidnih slika, pljačkanje arheološkog lokaliteta[18]
NativityChurch3.jpg Rodno mjesto Isusa: Bazilika Rođenja Isusova i hodočasničke staze Betlehema PalBetlehem,
Flag of Palestine.svg Palestina*
31°42′N 32°11′E / 31.700°N 32.183°E / 31.700; 32.183 (Birthplace of Jesus: Church of the Nativity and the Pilgrimage Route, Bethlehem)		 Kulturno:
(v), (vi)		 2,98 ha 2012. 2012. Stavljeno odmah na popis zbog kontinuirane opasnosti i čestih sukoba Izraelaca i Palestinaca[19]
Chanchan fishnet ruins.JPG Chan Chan PerLa Libertad,
Flag of Peru (state).svg Peru
8°6′40″S 79°04′32″W / 8.11111°S 79.07556°W / -8.11111; -79.07556 (Chan Chan Archaeological Zone)		 Kulturno:
(i), (iii)		 600 ha 1986. 1986. Prirodna erozija[20]
Cyrene8.jpg Arheološki lokalitet Cirena LibJebel Akhdar,
Flag of Libya.svg Libija
32°49′30″N 21°51′30″E / 32.82500°N 21.85833°E / 32.82500; 21.85833 (Archaeological Site of Cyrene)		 Kulturno:
(ii), (iii), (vi)		 1982. 2016. Libijski građanski rat, prisutstvo naoružanih skupina, već načinjena i moguća buduća oštećenja lokaliteta[21]
Calle en Coro 2.JPG Coro VenFalcón,
Flag of Venezuela.svg Venezuela
11°25′N 69°40′W / 11.417°N 69.667°W / 11.417; -69.667 (Coro and its Port)		 Kulturno:
(iv), (v)		 107 ha 1993. 2005. Oštećenje dugotrajnim padalinama od studenog 2004. do veljače 2005. godine, ali i izgradnjom nove šetnce na plaži i ulaznih vrata koji mogu značajno djelovati na integritet zaštićenog lokaliteta[22]
The Jupiter temple in Damascus.jpg Stari Damask SirijaDamaščanska oblast,
Flag of Syria.svg Sirija
33°30′N 36°17′E / 33.500°N 36.283°E / 33.500; 36.283 (Ancient City of Damascus)		 Kulturno:
(i), (ii), (iii), (iv), (vi)		 — 1979. 2013. Zbog ratnih sukoba, 20. lipnja 2013. godine UNESCO je odlučio staviti svih šest mjesta svjetske baštine u Siriji na popis mjesta svjetske baštine u opasnosti[10]
Great Mosque of Djenné 1.jpg Stari gradovi Djennea MalDjenné,
Flag of Mali.svg Mali
13°54′23″N 4°33′18″W / 13.90639°N 4.55500°W / 13.90639; -4.55500 (Old Towns of Djenné)		 Kulturno:
(i), (iii), (iv)		 1988. 2016. Regionalna nesigurnost, sve lošije stanje starog grada, urbanizacija i erozija.[23]
Jam Qasr Zarafshan.jpg Minaret i arheološki lokalitet u Džamu AfgGhōr,
Flag of Afghanistan (2013–2021).svg Afganistan
34°23′48″N 64°30′58″E / 34.39667°N 64.51611°E / 34.39667; 64.51611 (Minaret and Archaeological Remains of Jam)		 Cultural:
(ii), (iii), (iv)		 70 ha 2002. 2002. Nedostatak zakonske zaštite, uprave i jadno stanje lokaliteta[24]
Everglades.jpg Everglades UniFlorida,
Flag of the United States.svg SAD
25°19′0″N 80°56′0″W / 25.31667°N 80.93333°W / 25.31667; -80.93333 (Everglades National Park)		 Prirodno:
(viii), (ix), (x)		 592920 ha 1979. 1993. – 2007., 2010. Oštećenja zbog orkana Andrew i poplava poljoprivrednim i urbanim razvojem (1993), nastavak propadanja lokaliteta što je prouzrokovalo nestanak morskog života i pad broja životinjskih vrsta (2010.)[25]
Libya 4432 Ghadames Luca Galuzzi 2007.jpg Stari grad Gadames LibGadames,
Flag of Libya.svg Libija
30°08′00″N 9°30′00″E / 30.13333°N 9.50000°E / 30.13333; 9.50000 (Old Town of Ghadamès)		 Kulturno:
(v)		 1986. 2016. Libijski građanski rat, prisutstvo naoružanih skupina, već načinjena i moguća buduća oštećenja lokaliteta[26]
Garamba National Park overhead.jpg Garamba DemOrientale,
Flag of the Democratic Republic of the Congo.svg DR Kongo
4°0′0″N 29°15′0″E / 4.00000°N 29.25000°E / 4.00000; 29.25000 (Garamba National Park)		 Prirodno:
(vii), (x)		 500000 ha 1980. 1984. – 1992., 1996. Pad broja Bijelih nosoroga (1984.); krivolov dva nosoroga i ubojstvo dva lovočuvara, te nedostatak protumjera odgovornih vlasti (1996.)[27]
Hatra ruins.jpg Hatra IraqNiniva,
Flag of Iraq.svg Irak
35°35′17″N 42°43′06″E / 35.58806°N 42.71833°E / 35.58806; 42.71833 (Hatra)		 Kulturno:
(ii), (iii), (iv)		 70 ha 2007. 2015. Briga o stanju iračke baštine nakon namjernog uništavanja od strane ISIL-a[28]
Patriarch tomb.JPG Stari grad Hebron/Al-Khalil PalZapadna obala,
Flag of Palestine.svg Palestina
31°32′N 35°05′E / 31.533°N 35.083°E / 31.533; 35.083 (Hebron/Al-Khalil Old Town)		 Kulturno:
(ii), (iv), (vi)		 20,6 ha 2017. 2017. Lokalitet upisan na popis ugroženih mjesta odmah po dospjeću na popis svjetske baštine zbog otvorenih sukoba o svojatanju loklaiteta između Židova i Arapa.[29]
Humberstone.jpg Humberstone i Santa Laura ChilTarapacá,
Flag of Chile.svg Čile
20°12′30″S 69°47′40″W / 20.20833°S 69.79444°W / -20.20833; -69.79444 (Humberstone and Santa Laura Saltpeter Works)		 Kulturno:
(ii), (iii), (iv)		 — 2005. 2005. Krhko stanje građevina zbog četrdesetogodišnjeg nemara, oštećenja vandala i djelomičnog pljačkanja[30]
Dugout canoe Rennell.jpg Istočni Rennell SolSalomonski Otoci,
Flag of the Solomon Islands.svg Salomonski Otoci
11°41′S 160°20′E / 11.683°S 160.333°E / -11.683; 160.333 (East Rennell)		 Prirodno:
(ix)		 37000 ha 1998. 2013. Ilegalna sječa drva i bespravno krčenje šuma na samoj granici zaštićenog područja ugrožava ovaj najveći atol na svijetu[31]
Old City (Jerusalem).jpg Stari grad (Jeruzalem) JerJeruzalem,
Flag of Palestine.svg Palestina*
Flag of Israel.svg Izrael*
31°46′36″N 35°14′03″E / 31.77667°N 35.23417°E / 31.77667; 35.23417 (Old City of Jerusalem and its Walls)		 Kulturno:
(ii), (iii), (vi)		 — 1981. 1982. Nekontrolirani urbani razvoj, opće propadanje i loše održavanje zbog pojačanog turizma i nedostatka održavanja[32]
Kahuzi gorilla.jpg Kahuzi-Biega DemJužni Kivu
i Maniema,
Flag of the Democratic Republic of the Congo.svg DR Kongo
2°30′0″S 28°45′0″E / 2.50000°S 28.75000°E / -2.50000; 28.75000 (Kahuzi-Biega National Park)		 Prirodno:
(x)		 600000 ha 1980. 1997. Sječa šume, lov i posljedice građanskog rata[33]
Kampala Kasubi Tombs.jpg Grobnice kraljeva Buganda u Kasubi UgandaKampala,
Flag of Uganda.svg Uganda
0°19′45″N 32°33′12″E / 0.32917°N 32.55333°E / 0.32917; 32.55333 (Tombs of Buganda Kings at Kasubi)		 Kulturno:
(i), (iii),
(iv), (vi)		 27 ha 2001. 2010. Uništenje Muzibu Azaala Mpanga, glavne zgrade na lokalitetu, požarom u ožujku 2010.[34]
Krak des Chevaliers landscape (cropped).jpg Krak des Chevaliers i Qal’at Salah El-Din SirijaHoms,
Flag of Syria.svg Sirija
34°46′N 36°15′E / 34.767°N 36.250°E / 34.767; 36.250 (Crac des Chevaliers and Qal’at Salah El-Din)		 Kulturno:
(ii), (iv)		 — 2006. 2013. Zbog ratnih sukoba, 20. lipnja 2013. godine UNESCO je odlučio staviti svih šest mjesta svjetske baštine u Siriji na popis mjesta svjetske baštine u opasnosti[10]
Leptis Magna Arch of Septimus Severus.jpg Arheološki lokalitet Leptis Magna LibKhoms,
Flag of Libya.svg Libija
32°38′18″N 14°17′35″E / 32.63833°N 14.29306°E / 32.63833; 14.29306 (Archaeological Site of Leptis Magna)		 Kulturno:
(i), (ii), (iii)		 1982. 2016. Libijski građanski rat, prisutstvo naoružanih skupina, već načinjena i moguća buduća oštećenja lokaliteta[35]
GreatMosque.jpg Ruševine Kilwa Kisiwani i Songo Mnara TanKilwa,
Flag of Tanzania.svg Tanzanija
8°57′28″S 39°31′22″E / 8.95778°S 39.52278°E / -8.95778; 39.52278 (Ruins of Kilwa Kisiwani and Ruins of Songo Mnara)		 Kulturno:
(iii)		 — 1981. 2004. Nastavak propadanje lokaliteta zbog različitih uzroka poput erozije ili zaraslosti biljkama[36]
Dzanga.jpg Manovo-Gounda St Floris CenBamingui-Bangoran,
Flag of the Central African Republic.svg Srednjoafrička Republika
9°0′0″N 21°30′0″E / 9.00000°N 21.50000°E / 9.00000; 21.50000 (Manovo-Gounda St Floris National Park)		 Prirodno:
(ix), (x)		 1740000 ha 1988. 1997. Nezakonita ispaša i krivolov, uvjeti slabljenja sigurnosti[37]
Nan madol.jpg Nan Madol: obredno središte istočne Mikronezije MicronesiaTemwen otok,
Flag of the Federated States of Micronesia.svg Savezne Države Mikronezije
6°50′23″N 158°19′51″E / 6.83972°N 158.33083°E / 6.83972; 158.33083 (Nan Madol: Ceremonial Centre of Eastern Micronesia)		 Kulturno:
(i), (iii), (iv), (vi)		 76,7 ha 2016. 2016. Nekontrolirano zakrčavanje kanala što pridonosi zarastanju koje potkopava postojeće građevine.[38]
Voa Guinea chimpanzee picking 30jan08.jpg Nimba CotLola,
Flag of Côte d'Ivoire.svg Obala Bjelokosti*
Flag of Guinea.svg Gvineja*
7°36′11″N 8°23′28″W / 7.603°N 8.391°W / 7.603; -8.391 (Mount Nimba Strict Nature Reserve)		 Prirodno:
(ix), (x)		 18000 ha 1981. 1992. Koncesija rudarenja željeza na prostorima zaštićenog lokaliteta i priljev velikog broja izbjeglica na gvinejskom dijelu parka[39]
River gambia Niokolokoba National Park.gif Niokolo-Koba SenTambacounda
i Kédougou,
Flag of Senegal.svg Senegal
13°04′0″N 12°43′0″W / 13.06667°N 12.71667°W / 13.06667; -12.71667 (Niokolo-Koba National Park)		 Prirodno:
(x)		 913000 ha 1981. 2007. Degredacija lokaliteta, nizak broj populacije sisavaca, problemi uprave iloš utjecaj predložene brane na Gambijkoj rijeci[40]
Epulu Okapi Reserve.jpg Rezervat Okapi Dem Orientale,
Flag of the Democratic Republic of the Congo.svg DR Kongo
2°00′0″N 28°30′0″E / 2.00000°N 28.50000°E / 2.00000; 28.50000 (Okapi Wildlife Reserve)		 Prirodno:
(x)		 1372625 ha 1996. 1997. Pljačkanje prostorija uprave i ubojstvo slonova tijekom oružanih sukoba u okolici[41]
Grande collonade street08(js).jpg Palmira SirijaPalmirski distrikt,
Flag of Syria.svg Sirija
34°46′N 36°15′E / 34.767°N 36.250°E / 34.767; 36.250 (Site of Palmyra)		 Kulturno:
(i), (ii), (iv)		 — 1980. 2013. Zbog ratnih sukoba, 20. lipnja 2013. godine UNESCO je odlučio staviti svih šest mjesta svjetske baštine u Siriji na popis mjesta svjetske baštine u opasnosti[10]
Portobelo.jpg Utvrde na karipskoj obali Paname: Portobelo i San Lorenzo Pan Colón,
Flag of Panama.svg Panama
9°33′0″N 79°39′0″W / 9.55000°N 79.65000°W / 9.55000; -79.65000 (Fortifications on the Caribbean Side of Panama: Portobelo-San Lorenzo)		 Kulturno:
(i), (iv)		 1980. 2012. Upisano zbog nedostatnog održavanja i nekontrolirane urbane izgradnje[42]
Rio platano.jpg Rezervat biosfere Rio Plátano Dem La Mosquitia ,
Flag of Honduras.svg Honduras
15°44′40″N 84°40′30″E / 15.74444°N 84.67500°E / 15.74444; 84.67500 (Río Plátano Biosphere Reserve)		 Prirodno:
(vii), (viii), (ix), (x)		 500000 ha 1979. 2011. Upisano na zahtjev Hondurasa zbog krivolova, bespravne sječe drva i otuđivanja zemljišta koji su se javili zbog nomugućnosti obavljanja zaštite zbog prisustva trgovaca drogom[43]
Theatre, Sabratha.JPG Arheološki lokalitet Sabrata LibSabrata,
Flag of Libya.svg Libija
32°48′19″N 12°29′06″E / 32.80528°N 12.48500°E / 32.80528; 12.48500 (Archaeological Site of Sabratha)		 Kulturno:
(iii)		 1982. 2016. Libijski građanski rat, prisutstvo naoružanih skupina, već načinjena i moguća buduća oštećenja lokaliteta[44]
Patrol in Samarra.jpg Samarra IraqSalah ad Din,
Flag of Iraq.svg Irak
34°11′54″N 43°52′27″E / 34.19833°N 43.87417°E / 34.19833; 43.87417 (Samarra Archaeological City)		 Kulturno:
(ii), (iii), (iv)		 15058 ha 2007. 2007. Sigurnosni uvjeti nakon Iračkog rata i nedostatk državne zaštite i uprave lokalitetom[45]
San'a03 flickr.jpg Sana (grad) YemSana (muhafaza),
Flag of Yemen.svg Jemen
15°21′N 44°12′E / 15.350°N 44.200°E / 15.350; 44.200 (Historic Town of Zabīd)		 Kulturno:
(iv), (v), (vi)		 — 1986. 2015. Stari grad Sane pretrpio ozbiljnu štetu zbog oružanog sukoba u zemlji.[46]
ElefantenAmRufiji.jpg Rezervat životinja Selous TanJužna Tanzanija,
Flag of Tanzania.svg Tanzanija
9°00′00″S 37°24′00″E / 9.00000°S 37.40000°E / -9.00000; 37.40000 (Selous Game Reserve)		 Prirodno:
(ix), (x)		 — 1982. 2014. Raširen krivolov je izazvalo dramatičan pad divljih populacija, osobito slonova i nosoroga čiji brojevi su pali za gotovo 90 posto od 1982. godine, kada je mjesto upisano na popis svjetske baštine.[47]
Gračanica.jpg Srednjovjekovni spomenici na Kosovu SerbKosovo,[48] 42°39′40″N 20°15′56″E / 42.66111°N 20.26556°E / 42.66111; 20.26556 (Medieval Monuments in Kosovo) Kulturno:
(ii), (iii), (iv)		 2.88 ha 2004 2006. Nedostatk pravne i upravne zaštite, politička nestabilnost i nesigurnost[49]
Kok-Gumbaz.JPG Povijesno središte Šahrisabza UzbKaškadarinski vilajet,
Flag of Uzbekistan.svg Uzbekistan
39°3′0″N 66°50′0″E / 39.05000°N 66.83333°E / 39.05000; 66.83333 (Historic Centre of Shakhrisyabz)		 Kulturno:
(iii), (iv)		 240 ha 2000. 2016. Uništenje zgrada u povijesnoj četvrti i nastavak urbanog razvoja.[50]
ShibamView.jpg Šibam YemHadramaut,
Flag of Yemen.svg Jemen
15°55′N 48°37′E / 15.917°N 48.617°E / 15.917; 48.617 (Old Walled City of Shibam)		 Kulturno:
(iii), (iv), (vi)		 — 1982. 2015. Stari utvrđeni grad Šibam je pod potencijalnom prijetnjom od oružanog sukoba, što sprječava obnovu i upravljanje problemima koji su već uočeni na mjestu.[46]
Tadrart Acacus 1.jpg Umjetnost na stijenama Tadrart Akakusa LibFezan,
Flag of Libya.svg Libija
24°50′00″N 10°20′00″E / 24.83333°N 10.33333°E / 24.83333; 10.33333 (Rock-Art Sites of Tadrart Acacus)		 Kulturno:
(iii)		 1985. 2016. Libijski građanski rat, prisutstvo naoružanih skupina, već načinjena i moguća buduća oštećenja lokaliteta[51]
Timbuktu Mosque Sankore.jpg Timbuktu MalTimbuktu,
Flag of Mali.svg Mali
16°46′N 3°00′W / 16.767°N 3.000°W / 16.767; -3.000 (Timbuktu)		 Kulturno:
(ii), (iv), (v)		 — 1988. 2012. Upisano na zahtjev Malijske vlade zbog vojnih sukoba pobunjenih Tuarega[12]
Man of the woods.JPG Tropske kišne šume na Sumatri IndnSumatra,
Flag of Indonesia.svg Indonezija
2°25′0″S 101°29′0″E / 2.41667°S 101.48333°E / -2.41667; 101.48333 (Tropical Rainforest Heritage of_Sumatra)		 Prirodno:
(vii), (ix), (x)		 250000 ha 2004. 2011. Krivolov, ilegalna sječa drva i bespravno krčenje šuma za stvaranje poljoprivrednog zemljišta i putova[52]
LakeTurkanaSouthIsland.jpg Nacionalni parkovi jezera Turkana KenKenija, Velika rasjedna dolina
Flag of Kenya.svg Kenija
3°3′N 36°30′E / 3.050°N 36.500°E / 3.050; 36.500 (Lake Turkana National Parks)		 Prirodno:
(viii), (x)		 161,485 ha 1997. 2018. Zbog razornog učinka izgradnje etiopske brane Gibe III na tijek i ekosustav jezera[53]
Nyiragongo2004.jpg Nacionalni park Virunga DemSjeverni Kivu
and Orientale,
Flag of the Democratic Republic of the Congo.svg DR Kongo
0°55′0″N 29°10′0″E / 0.91667°N 29.16667°E / 0.91667; 29.16667 (Virunga National Park)		 Prirodno:
(vii), (viii), (x)		 800000 ha 1979. 1994. Sječa šume i krivolov zbog priliva izbjeglica tijekom građanskog rata u Ruandi[54]
Mosque in Zabid.jpg Zabīd YemAl Hudajdah,
Flag of Yemen.svg Jemen
14°12′N 43°19′E / 14.200°N 43.317°E / 14.200; 43.317 (Historic Town of Zabīd)		 Kulturno:
(ii), (iv), (vi)		 — 1993. 2000. Ruševno stanje povijesnih zgrada, upisano na zahtjev države[55]
Wpdms nasa topo gulf of california.jpg Kalifornijski zaljev Flag of Mexico.svg Meksiko Prirodno:
(viii), (ix), (x)		 688558 ha 2007. 2019. Zabrinutost zbog skorog izumiranja vaquite, endemske pliskavice u Kalifornijskom zaljevu[56]

Lokaliteti izbrisani s popisa[uredi | uredi kôd]

Lokaliteti koji su bili na popisu ugrožene svjetske baštine, ali su nakon poboljšanog upravljanja ili uvjeta skinuti s popisa. U zagradi su godine upisa i ispisa s ovog popisa.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. ↑ Convention concerning the protection of the World Cultural and Natural Heritage (PDF). UNESCO. Pristupljeno 10. prosinca 2010.
  2. ↑ List of World Heritage in Danger. UNESCO. Pristupljeno 10. prosinca 2010.
  3. ↑ Operational Guidelines for the Implementation of the World Heritage Convention (PDF). UNESCO. Siječanj 2008. Pristupljeno 10. prosinca 2010.
  4. ↑ Oman's Arabian Oryx Sanctuary: first site ever to be deleted from UNESCO's World Heritage List. UNESCO. Pristupljeno 10. prosinca 2010.
  5. ↑ Dresden is deleted from UNESCO's World Heritage List. UNESCO. Pristupljeno 10. prosinca 2010.
  6. ↑ List of World Heritage in Danger unesco.org (engl.) Pristupljeno 26. kolovoza 2016.
  7. ↑ List of World Heritage in Danger. UNESCO. Pristupljeno 10. prosinca 2010.
  8. ↑ Abu Mena. UNESCO. Pristupljeno 15. ožujka 2011.
  9. ↑ Abu Mena – Threats to the Site (2001.). UNESCO. Pristupljeno 27. kolovoza 2010.
  10. ↑ a b c d e f Syria’s Six World Heritage sites placed on List of World Heritage in Danger na službenim stranicama UNESCO-a (engl.) Preuzeto 20. lipnja 2013.
  11. ↑ Air and Ténéré Natural Reserves. UNESCO. Pristupljeno 15. ožujka 2011.
  12. ↑ a b Heritage sites in northern Mali placed on List of World Heritage in Danger. UNESCO. Pristupljeno 30. srpnja 2012.
  13. ↑ Ashur (Qal'at Sherqat). UNESCO. Pristupljeno 15. ožujka 2011.
  14. ↑ Rainforests of the Atsinanana. UNESCO. Pristupljeno 16. ožujka 2011.
  15. ↑ Bagrati Cathedral and Gelati Monastery. UNESCO. Pristupljeno 3. prosinca 2010.
  16. ↑ Palestine: Land of Olives and Vines – Cultural Landscape of Southern Jerusalem, Battir, inscribed on World Heritage List and on List of World Heritage in Danger. UNESCO. Pristupljeno 30. srpnja 2015.
  17. ↑ Historic Centre of Vienna inscribed on List of World Heritage in Danger. UNESCO. Pristupljeno 9. srpnja 2017.
  18. ↑ Cultural Landscape and Archaeological Remains of the Bamiyan Valley. UNESCO. Pristupljeno 28. svibnja 2010.
  19. ↑ Birthplace of Jesus: Church of the Nativity and the Pilgrimage Route, Bethlehem. UNESCO. Pristupljeno 31. srpnja 2012.
  20. ↑ Chan Chan Archaeological Zone. UNESCO. Pristupljeno 28. svibnja 2010.
  21. ↑ Libya's five World Heritage sites put on List of World Heritage in Danger. UNESCO. Pristupljeno 26. kolovoza 2016.
  22. ↑ Coro and its Port. UNESCO. Pristupljeno 28. svibnja 2010.
  23. ↑ Mali's Old Towns of Djenné on List of World Heritage in Danger. UNESCO. Pristupljeno 26. kolovoza 2016.
  24. ↑ Minaret and Archaeological Remains of Jam. UNESCO. Pristupljeno 16. ožujka 2011.
  25. ↑ Everglades National Park. UNESCO. Pristupljeno 28. svibnja 2010.
  26. ↑ Old Town of Ghadamès. UNESCO. Pristupljeno 26. kolovoza 2016.
  27. ↑ Garamba National Park. UNESCO. Pristupljeno 28. svibnja 2010.
  28. ↑ The World Heritage site of Hatra in Iraq has been inscribed on the List of World Heritage in Danger due to damage inflicted to the property by armed groups. UNESCO. Pristupljeno 31. srpnja 2015.
  29. ↑ Israelis outraged by UNESCO decision on Hebron holy site. abc News. Pristupljeno 9. srpnja 2017.
  30. ↑ Humberstone and Santa Laura Saltpeter Works. UNESCO. Pristupljeno 28. svibnja 2010.
  31. ↑ World Heritage Committee inscribes East Rennell on the List of World Heritage in Danger. UNESCO. Pristupljeno 20. lipnja 2013.
  32. ↑ Old City of Jerusalem and its Walls. UNESCO. Pristupljeno 16. ožujka 2011.
  33. ↑ Kahuzi-Biega National Park. UNESCO. Pristupljeno 28. svibnja 2010.
  34. ↑ Tombs of Buganda Kings at Kasubi. UNESCO. Pristupljeno 28. svibnja 2010.
  35. ↑ Archaeological Site of Leptis Magna. UNESCO. Pristupljeno 26. kolovoza 2016.
  36. ↑ Ruins of Kilwa Kisiwani and Ruins of Songo Mnara. UNESCO. Pristupljeno 16. ožujka 2011.
  37. ↑ Manovo-Gounda St Floris National Park. UNESCO. Pristupljeno 16. ožujka 2011.
  38. ↑ Four sites inscribed on UNESCO's World Heritage List. UNESCO. Pristupljeno 26. kolovoza 2016.
  39. ↑ Mount Nimba Strict Nature Reserve. UNESCO. Pristupljeno 16. ožujka 2011.
  40. ↑ Niokolo-Koba National Park. UNESCO. Pristupljeno 16. ožujka 2011.
  41. ↑ Okapi Wildlife Reserve. UNESCO. Pristupljeno 16. ožujka 2011.
  42. ↑ Panamanian fortifications inscribed on List of World Heritage in Danger. UNESCO. Pristupljeno 30. srpnja 2012.
  43. ↑ World Heritage Committee puts Río Plátano Biosphere Reserve on Danger List at the request of Honduras. UNESCO. Pristupljeno 13. listopada 2011.
  44. ↑ Archaeological Site of Sabratha. UNESCO. Pristupljeno 26. kolovoza 2016.
  45. ↑ Samarra Archaeological City. UNESCO. Pristupljeno 16. ožujka 2011.
  46. ↑ a b Yemen's Old City of Sana'a and Old Walled City of Shibam added to List of World Heritage in Danger. UNESCO. Pristupljeno 30. srpnja 2015.
  47. ↑ Poaching puts Tanzania's Selous Game Reserve on List of World Heritage in Danger. UNESCO. Pristupljeno 30. srpnja 2015.
  48. ↑ Kosovo je predmet teritorijalnog spora između Republike Kosovo i Republike Srbije. Republika Kosovo jednostrano je proglasila neovisnost 17. veljače 2008., ali Srbija je i dalje polaže zahtjev za njezin dio suverenog teritorija. Dvije vlade počele su normalizirati odnose, kao dio Briselskog sporazuma iz 2013. godine. Kosovo je trenutno priznato kao neovisna država 97 od 193 države članice Ujedinjenih naroda. Ukupno je 112 država članica UN-a u nekom trenutku priznalo Kosovo, od kojih je 18 kasnije povuklo svoje priznanje (PDF). pdf je Briselski sporazum engleski
  49. ↑ Medieval Monuments in Kosovo. UNESCO. Pristupljeno 16. ožujka 2011.
  50. ↑ Historic Centre of Shakhrisyabz, Uzbekistan, added to List of World Heritage in Danger. UNESCO. Pristupljeno 26. kolovoza 2016.
  51. ↑ Rock-Art Sites of Tadrart Acacus. UNESCO. Pristupljeno 26. kolovoza 2016.
  52. ↑ Danger listing for Indonesia's Tropical Rainforest Heritage of Sumatra. UNESCO. Pristupljeno 13. listopada 2011.
  53. ↑ Lake Turkana National Parks (Kenya) inscribed on List of World Heritage in Danger. UNESCO. Pristupljeno 28. lipnja 2018.
  54. ↑ Virunga National Park. UNESCO. Pristupljeno 28. svibnja 2010.
  55. ↑ Historic Town of Zabid. UNESCO. Pristupljeno 3. prosinca 2010.
  56. ↑ The Islands and Protected Areas of the Gulf of California (Mexico) inscribed on the List of World Heritage in Danger. UNESCO. Pristupljeno 10. rujna 2022.
  57. ↑ Salonga National Park (Democratic Republic of the Congo) removed from the List of World Heritage in Danger. UNESCO (engleski). 19. srpnja 2021. Pristupljeno 22. srpnja 2021.
  58. ↑ World Heritage Committee deletes Liverpool - Maritime Mercantile City from UNESCO's World Heritage List. UNESCO (engleski). 21. srpnja 2021. Pristupljeno 22. srpnja 2021.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

v • u
Svjetska baština
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Popis_ugroženih_mjesta_svjetske_baštine&oldid=6579474"