Jogurt: razlika između inačica
m r2.7.1) (robot Dodaje: my:ဒိန်ချဉ် |
|||
Redak 45: | Redak 45: | ||
[[Kategorija:Mlijeko i mliječni proizvodi]] |
[[Kategorija:Mlijeko i mliječni proizvodi]] |
||
[[af:Jogurt]] |
|||
[[ang:Meolcbrīw]] |
|||
[[ar:روب]] |
|||
[[ast:Yogur]] |
|||
[[bg:Кисело мляко]] |
|||
[[bn:দই]] |
|||
[[br:Yaourt]] |
|||
[[bs:Jogurt]] |
|||
[[ca:Iogurt]] |
|||
[[ceb:Yogur]] |
|||
[[cs:Jogurt]] |
|||
[[cy:Iogwrt]] |
|||
[[da:Yoghurt]] |
|||
[[de:Joghurt]] |
|||
[[el:Γιαούρτι]] |
|||
[[en:Yogurt]] |
|||
[[eo:Jogurto]] |
|||
[[es:Yogur]] |
|||
[[et:Jogurt]] |
|||
[[eu:Jogurt]] |
|||
[[fa:ماست]] |
|||
[[fi:Jogurtti]] |
|||
[[fr:Yaourt]] |
|||
[[gl:Iogur]] |
|||
[[he:יוגורט]] |
|||
[[hi:दही (योगहर्ट या योगर्ट)]] |
|||
[[hu:Joghurt]] |
|||
[[id:Yoghurt]] |
|||
[[is:Jógúrt]] |
|||
[[it:Yogurt]] |
|||
[[ja:ヨーグルト]] |
|||
[[jv:Yoghurt]] |
|||
[[ko:요구르트]] |
|||
[[ku:Mast]] |
|||
[[la:Iogurtum]] |
|||
[[lad:Yaúrt]] |
|||
[[lt:Jogurtas]] |
|||
[[lv:Jogurts]] |
|||
[[ml:തൈര്]] |
|||
[[my:ဒိန်ချဉ်]] |
|||
[[ne:दही]] |
|||
[[nl:Yoghurt]] |
|||
[[nn:Yoghurt]] |
|||
[[no:Yoghurt]] |
|||
[[pl:Jogurt]] |
|||
[[pt:Iogurte]] |
|||
[[qu:Yugur]] |
|||
[[ro:Iaurt]] |
|||
[[ru:Йогурт]] |
|||
[[rw:Yawurute]] |
|||
[[sh:Jogurt]] |
|||
[[simple:Yoghurt]] |
|||
[[sk:Jogurt]] |
|||
[[sl:Jogurt]] |
|||
[[sq:Jogurti]] |
|||
[[sr:Јогурт]] |
|||
[[sv:Yoghurt]] |
|||
[[ta:தயிர்]] |
|||
[[te:పెరుగు]] |
|||
[[th:นมเปรี้ยว]] |
|||
[[ti:ርግኦ]] |
|||
[[tr:Yoğurt]] |
|||
[[tt:Qatıq]] |
|||
[[uk:Йогурт]] |
|||
[[vi:Sữa chua]] |
|||
[[yi:יאגארט]] |
|||
[[zh:酸奶]] |
Inačica od 13. ožujka 2013. u 13:02
|
Jogurt je mliječni proizvod koji nastaje prirodnim procesom fermentacije mlijeka uz pomoć bakterija. Djelovanjem bakterija dolazi do fermentacije pri čemu mliječni šećer (laktoza) prelazi u mliječnu kiselinu. Ovaj proces iskorišten je za industrijsko dobijanje jogurta. Sojin jogurt sadrži sojino mlijeko, ali većina ljudi koristi jogurte koji sadrže kravlje mlijeko. Na 40°C dolazi do razmnožavanja bakterija. Jogurt je postao popularan u Sjedinjenim Američkim Državama 50-ih i 60-ih godina 20. stoljeća kad se jogurt definirao kao zdrava hrana. Sadrži mnogo mliječnih bjelančevina (proteina), a ustvrđeno je da korisne bakterije iz jogurta stvaraju kiselinu kojom ubijaju neke druge vrste bakterija, koje su uzročnici bolesti, a smatra se i da jogurt kod žena smanjuje broj za mogućnost da dobiju još jednom gljivičnu infekciju, koju su imale ranije.[1]
Pod pojmom jogurt kao namirnica podrazumijeva se polutečni mliječni proizvod koji se dobija zagrijavanjem mlijeka i dodavanjem bakterija mliječne kiseline (lat. Lactobacillus bulgaricus i Streptococcus thermophilus). Na temperaturi 42-45°C za 2-4 sata dolazi do fermentacije i kiseljenja mlijeka. Nakon toga jogurt se hladi čime se usporava kiseljenje i produžava svoje trajanje. Jogurt sadrži oko 0,7% mliječne kiseline.
Neke vrste jogurta
- Cacık/Tarator popularni je hladni jogurt koji nalikuje juhi, a najpopularniji je u Bugarskoj, Makedoniji, Srbiji, Grčkoj, i Turskoj. Napravljen je pomoću krastavca, oraha, salate, mirođije i drugih sastojaka u Bugarskoj, a u Turskoj je ovaj popularan jogurt napravljen bez oraha.
- Jameed je jogurt kojem je potrebno sušenje, veoma popularan u Palestini i Jordanu.
- Labneh je libanonski jogurt uz koji se često jede sendvič. Sadrži ulje, krastavce te bobice masline.
- Dadiah, ili Dadih, jogurt je s zapadne Sumatre napravljen od mlijeka vodenog bivola.
Sastav
Sastav (u 100 g jogurta) |
---|
ugljikohidrati 4,7 grama - šećer 4,7 grama |
masti 3,3 grama |
bjelančevine 3,5 grama -kalcij 121 mg |
Izvor: USDA Nutrient database |
Izvori
- ↑ Grupa autora, Ojačajte svoj imunosni sustav, 2006.