Sankt Pölten: razlika između inačica
m robot Dodaje: ie:Sankt Pölten |
|||
| Redak 14: | Redak 14: | ||
[[Kategorija:Gradovi u Austriji]] |
[[Kategorija:Gradovi u Austriji]] |
||
[[af:St. Pölten]] |
|||
[[az:Sankt-Pyolten]] |
|||
[[bar:St. Pötn]] |
|||
[[be:Горад Санкт-Пёльтэн]] |
|||
[[bg:Санкт Пьолтен]] |
|||
[[br:Sankt Pölten]] |
|||
[[bs:Sankt Pölten]] |
|||
[[ca:Sankt Pölten]] |
|||
[[cs:Sankt Pölten]] |
|||
[[cy:Sankt Pölten]] |
|||
[[da:Sankt Pölten]] |
|||
[[de:St. Pölten]] |
|||
[[el:Ζανκτ Πέλτεν]] |
|||
[[en:Sankt Pölten]] |
|||
[[eo:St. Pölten]] |
|||
[[es:Sankt Pölten]] |
|||
[[et:Sankt Pölten]] |
|||
[[eu:Sankt Pölten]] |
|||
[[fa:زانکت پولتن]] |
|||
[[fi:Sankt Pölten]] |
|||
[[fr:Sankt Pölten]] |
|||
[[gl:St. Pölten]] |
|||
[[he:סנקט פלטן]] |
|||
[[hu:Sankt Pölten]] |
|||
[[id:St. Pölten]] |
|||
[[ie:Sankt Pölten]] |
|||
[[is:Sankt Pölten]] |
|||
[[it:Sankt Pölten]] |
|||
[[ja:ザンクト・ペルテン]] |
|||
[[ka:სანქტ-პელტენი]] |
|||
[[kk:Санкт-Пёльтен]] |
|||
[[ko:장크트푈텐]] |
|||
[[la:Cetium]] |
|||
[[lt:Sankt Peltenas]] |
|||
[[lv:Sanktpeltene]] |
|||
[[mr:जांक्ट प्योल्टन]] |
|||
[[ms:St. Pölten]] |
|||
[[nl:Sankt Pölten]] |
|||
[[no:Sankt Pölten]] |
|||
[[oc:Sankt Pölten]] |
|||
[[os:Санкт-Пёльтен]] |
|||
[[pl:Sankt Pölten]] |
|||
[[pnb:سینکت پولٹن]] |
|||
[[pt:Sankt Pölten]] |
|||
[[ro:Sankt Pölten]] |
|||
[[ru:Санкт-Пёльтен]] |
|||
[[sco:Sankt Pölten]] |
|||
[[sh:Sankt Pölten]] |
|||
[[sk:Sankt Pölten]] |
|||
[[sr:Санкт Пелтен]] |
|||
[[sv:Sankt Pölten]] |
|||
[[sw:Sankt Pölten]] |
|||
[[th:ซังท์เพิลเทิน]] |
|||
[[tr:Sankt Pölten]] |
|||
[[uk:Санкт-Пельтен]] |
|||
[[vec:Sankt Pölten]] |
|||
[[vi:St. Pölten]] |
|||
[[vo:Sankt Pölten]] |
|||
[[war:Sankt Pölten]] |
|||
[[zh:聖帕爾滕]] |
|||
[[zh-min-nan:Sankt Pölten]] |
|||
Inačica od 21. ožujka 2013. u 13:02
Sveti Hipolit[nedostaje izvor] (Sankt Pölten) je grad u Austriji i glavni grad Donje Austrije. U gradu živi 51.548 stanovnika.
Povijest
Već u neolitu nastaju prva naselja na mjestu današnjeg Sv. Hipolita. U rimsko doba postoji grad Aelija Ketijum (lat. Aelia Cetium) koji se broji u glavna naselja rimske provincije Norik. Propadanjem rimskog carstva i Aelija Ketijum gubi svoje značenje i dalje se ne nalazi u pisanim izvorima. Tek 799. godine spominje se naselje Trajsma.
Oko 771. godine osnovan je benediktinski samostan posvećen Svetom Ipolitu, po kojim je kasnije i naselje dobilo ime. Godine 1050. naselje dobija pravo trgovišta, oko 1159. godine i pravo grada. U 13. stoljeću grad se širi i dobija bedeme. Ugarski kralj Matija Korvin zauzima grad koji mu služi kao jedno od glavnih uporišta za svoju kratku vladavinu nad Austrijom. Nakon što su Habsburgovci obnovili svoju vladavinu u Austriji, Sv. Hipolitu se ponovo daju gradska prava pri čemu dobija veće povlastice.
U doba ratova sa Osmanlijama gradski bedemi Sv. Hipolita uspešno odbijaju turske napade 1529. i 1683. godine. Poslije 1560. godine, sa reformacijom, glavni dio stanovnika postaje protestantske vjeroispovesti. Nakon 1573. godine slijedi protureformacija i rimokatolička obnova završena je oko 1623. godine. U 17. i 18. stoljeću grad doživljava barokni procvat i dobija svoj povijesni izgled. Napoleon zauzima 1805. godine Sv. Hipolit i francuski vojnici ostaju u gradu sljedeće tri godine.
Sa gradnjom zapadne željeznice (Westbahn) 1858. godine Sveti Hipolit polako se razvijao u industrijski grad. Poslijee 1903. godine nastaju prva velika poduzeća. Grad postaje veći i 1922. godine postaje tzv. statutarni grad, tj. sa zasebnim gradskim pravom. U Drugom svjetskom ratu skoro polovica grada bila je uništena. Obnova grada završena je 1955., a 1972. godine Sveti Hipolit je prešao granicu od 50.000 stanovnika.
Politika
Gradonačelnik je Matthias Stadler (SPOE).