Misal: razlika između inačica
Dopune |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:Missale_Romanum.jpg|200px|desno|thumb|Rimski misal]] |
[[Datoteka:Missale_Romanum.jpg|200px|desno|thumb|Rimski misal]] |
||
[[Datoteka:Musee-historique-lausanne-img 0049.jpg|200px|desno|thumb|Rukopisni Misal, Francuska, 14. stoljeće]] |
[[Datoteka:Musee-historique-lausanne-img 0049.jpg|200px|desno|thumb|Rukopisni Misal, Francuska, 14. stoljeće]] |
||
'''Rimski Misal''' ili jednostavno '''Misal''' jedna je od [[bogoslužna knjiga|bogoslužnih knjigâ]] dijela [[Katolička Crkva|Katoličke Crkve]], koji se služi [[Rimski obred|rimskim obredom]]. Sadrži obrasce euharistijskoga slavlja ili svete [[misa|mise]] za svećenika slavitelja i za puk, odnosno vjernike. Zajedno s [[lekcionar|lekcionarom]] čini jedinstvenu cjelinu. |
|||
'''Misal''' ili '''Katolička misna knjiga''' je knjiga koja sadrži uglavnom molitve za svećenika koje se pjevaju ili govore za vrijeme svete [[misa|mise]] u [[Rimokatolička Crkva|Rimokatoličkoj Crkvi]]. |
|||
== Povijest == |
== Povijest == |
||
Misal se u rimskome obredu razvio iz više bogoslužnih knjiga. Prema preporukama [[Opći crkveni sabor|Općega crkvenog sabora]] u [[Tridentski sabor|Tridentu]] [[papa]] [[Pio V.]] je [[1570.]] dao je prirediti i objavio je novi Rimski misal, koji je ostao na snazi sve do [[1970.]], kada je zamjenjen Misalom preuređenim prema preporukama i smjernicama [[Drugi vatikanski sabor sabor|Drugoga vatikanskog općeg crkvenog sabora]], kojega je dao urediti i objavio ga [[papa]] [[Pavao VI.]] |
|||
Knjige s molitvama koje se čitaju tijekom mise su u prvih 1500 godina kršćanstva bile prilično neujednačene. U [[Ekumenski sabor|vijeću]] [[Tridentski sabor|tridentskog sabora]] je odlučeno da se misne knjige trebaju ujednačiti. Godine [[1570]]. [[papa]] [[Pio V.]] je objavio Prvi rimski misal, koji je zamijenio različite lokalne misne knjige. Taj Misal je ostao (uz manje promjene) na snazi sve do sredine 20. stoljeća. |
|||
[[Misal kneza Novaka]] je jedan od najljepših očuvanih |
U Hrvatskim krajevima su posebno poznati misali, koji pripadaju hrvatskoj [[glagoljica|glagoljaškoj baštini]]. U njih spada i [[Misal kneza Novaka]], koji je jedan od najljepših očuvanih spomenikâ hrvatske uglate [[glagoljica|glagoljice]]. Istodobno, tu je i [[Misal po zakonu rimskoga dvora]], koji je prva hrvatska knjiga tiskana glagoljicom 1483. |
||
[[Misal po zakonu rimskoga dvora]] je prva hrvatska knjiga tiskana glagoljicom 1483. |
|||
Papa [[Ivan Pavao II.]] je godine [[2000]]. odobrio treću verziju novog Rimskog misala, koji je stupio na snagu u [[2002]]. i od tada službena Katolička misna knjiga. |
|||
== Vidi == |
== Vidi == |
||
Inačica od 31. srpnja 2013. u 21:30
Rimski Misal ili jednostavno Misal jedna je od bogoslužnih knjigâ dijela Katoličke Crkve, koji se služi rimskim obredom. Sadrži obrasce euharistijskoga slavlja ili svete mise za svećenika slavitelja i za puk, odnosno vjernike. Zajedno s lekcionarom čini jedinstvenu cjelinu.
Povijest
Misal se u rimskome obredu razvio iz više bogoslužnih knjiga. Prema preporukama Općega crkvenog sabora u Tridentu papa Pio V. je 1570. dao je prirediti i objavio je novi Rimski misal, koji je ostao na snazi sve do 1970., kada je zamjenjen Misalom preuređenim prema preporukama i smjernicama Drugoga vatikanskog općeg crkvenog sabora, kojega je dao urediti i objavio ga papa Pavao VI.
U Hrvatskim krajevima su posebno poznati misali, koji pripadaju hrvatskoj glagoljaškoj baštini. U njih spada i Misal kneza Novaka, koji je jedan od najljepših očuvanih spomenikâ hrvatske uglate glagoljice. Istodobno, tu je i Misal po zakonu rimskoga dvora, koji je prva hrvatska knjiga tiskana glagoljicom 1483.