Gennargentu: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 11: Redak 11:
|language = talijanski
|language = talijanski
|accessdate = 28. 05. 2013}}</ref>
|accessdate = 28. 05. 2013}}</ref>

==Galerija slika==
<gallery>
Datoteka:Gennargentu - impianti di Broncu Spina.jpg|
Datoteka:Gennargentu - rifugio di Broncu Spina.jpg|"rifugio Broncu Spina"
Datoteka:Genna Orisa e Bruncu Spina II.JPG|Genna Orisa and Bruncu Spina II
Datoteka:Supramonte do Orgosolo.JPG|Supramonte of Orgosolo
Datoteka:Punta Corrasi.JPG|Punta Corrasi
Datoteka:Punta Cusidore.JPG|Punta Cusidore
Datoteka:Punta Sos Nidos.JPG|Punta Sos Nidos
Datoteka:Gennargentu - i pascoli estivi di "sa panargia".JPG|"Sa Panargia"
Datoteka:Monti di Oliena.jpg|Oliena
Datoteka:BruncuSpina.jpg|
Datoteka:Piste sul Gennargentu.jpg|
Datoteka:Fonni - M. Spada.jpg|Monte Spada
Datoteka:Orgosolo - M. Fumai.jpg|Monte Fumai
Datoteka:La peonia del Gennargentu.jpg|
Datoteka:Bruncuspina seen from Arcu Artillai.jpg|Arcu Atillai
Datoteka:La cima del Bruncu Spina - 1829 m s.l.m. - Sardegna.JPG|Bruncu Spina
Image:Gennargentu.jpg|
Datoteka:Fonni7812.jpg|Monte Spada i [[Fonni]]

</gallery>


==Izvori==
==Izvori==
{{izvori}}
{{izvori}}

Inačica od 8. rujna 2013. u 23:46

Gennargentu (talijanski: Massiccio del Gennargentu) je stjenoviti planinski masiv, koji se proteže od sredine do jugoistoka otoka Sardinija, preko pokrajina Nuoro i Ogliastra. [1]

Zemljopisne karakteristike

Na istoku je granica masiva pritoka rijeke Flumendosa, a na sjeveru je to gornji tok rijeke Taloro. Prema zapadu masiv završava velikim lancem planina]], isprekidanim dubokim dolinama. Najviši vrh masiva je Punta La Marmora, lokalno zvan Perdas Crapias, od 1834 m . [1]Kratka i vijugasta linija planinskih vrhova, završava na jugu sa vrhom Punta Florisa (1822 m) a na sjeveru sa vrhom Briccu Spina (1829 m). Masiv se razlikuje po geološkim karakteristikama tla, na zapadu se uzdižu paleozojski škriljavci između granitnih stijena, koje se šire do velikih formacija mezozojskih vapnenaca na istoku. [1]

Po planinskim vrhovima proteže se pojas pašnjaka, padine su pokrivene bokorima šuma joha, hrasta i kestena. Šumarci lješnjaka protežu se u vrlo ograničenom prostoru, između Aritza i Belvìja.

Prirodna bogatska masiva i ekonomija

Masiv se koristi za sječu drvene građe i iskapanje ugljena, beru se kesteni i lješnjaci. Pašnjaci se koriste za uzgoj ovaca, od čijeg se mlijeka pravi poznati kvalitetni sir pecorino, koji se izvozi. [1]Uz zapadne i sjeverne obronke masiva leže gradići; Fonni, Tonara, Desulo, Aritzo, Ovodda, Belvì i Tiana. [1]

Galerija slika


Izvori

  1. a b c d e Gennargentu (talijanski). Treccani. Pristupljeno 28. 05. 2013 Provjerite vrijednost datuma u parametru: |accessdate= (pomoć)

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Gennargentu