Kolos s otoka Roda: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Addbot (razgovor | doprinosi)
m Bot: brisanje 2 međuwiki poveznica premještenih u stranicu d:q41553 na Wikidati
prilagodnjive riječi
Redak 1: Redak 1:
[[Datoteka:Colossus of Rhodes.jpg|mini|300px|Kolos s otoka Roda]]
[[Datoteka:Colossus of Rhodes.jpg|mini|300px|Kolos s otoka Roda]]


Prema nekom suvremeniku navodno je na bogatom otoku [[Rod (otok)|Rod]]osu bilo 3000 kipova, od toga ih je stotinu bilo izvanredne veličine.
Prema nekom suvremeniku navodno je na bogatom otoku [[Rod (otok)|Rod]]osu bilo 3000 kipova, od toga ih je stotinu bilo iznimne veličine.


Tu se nalazio i najznamenitiji kip, orijaški '''Kolos s Rodosa''', skulptura sunčanog boga [[Helije|Helija]] sačinjen u [[bronca|bronci]]. Pretpostavlja se da je taj lik bio visok 30 do 40 metara, težak sedamdeset tona, raširenih je nogu stajao na dva golema kamena postolja iznad ulaza u [[luka|luku]] Rodos držeći goruću [[baklja|baklju]] u ispruženoj ruci.
Tu se nalazio i najznamenitiji kip, divovski '''Kolos s Rodosa''', skulptura sunčanog boga [[Helije|Helija]] sačinjen u [[bronca|bronci]]. Pretpostavlja se da je taj lik bio visok 30 do 40 metara, težak sedamdesetak tona a raširenih nogu stajao je na dva golema kamena postolja iznad ulaza u [[luka|luku]] Rodos držeći goruću [[baklja|baklju]] u ispruženoj ruci.
Odluku da odliju i svoga boga zaštitnika donijeli su ljudi s Rodosa po predaji poslije njihove pobjede nad makedonskim kraljem [[Demetrije I. Poliorket|Demetrijem Poliorketom]] što su je izvojevali u IV stoljeću prije naše ere. Demetrije je dugo vremena opsjedao [[otok]], ali se potom bez uspjeha povukao. Navodno su ljudi s Rodosa ostavljeni materijal iz opsade prodali i utržak upotrijebili da odliju kip.


Odluku da odliju i svoga boga zaštitnika; donijeli su ljudi s Rodosa po predaji poslije njihove pobjede nad makedonskim kraljem [[Demetrije I. Poliorket|Demetrijem Poliorketom]] što su je izvojevali u IV. stoljeću prije naše ere. Demetrije je dugo vremena opsjedao [[otok]], ali se potom bez uspjeha povukao. Navodno su ljudi s Rodosa ostavljeni materijal iz opsade prodali i utržak upotrijebili da odliju kip.
Taj su rad povjerili kiparu Haru. Prvim je nacrtima započeo godine [[291. pr. Kr.]]


Taj su rad povjerili kiparu Haru. Prvim je nacrtima započeo godine [[291. pr. Kr.|291. ]]<nowiki/>prije Kristova rođenja.
Dvanaest godina kasnije veliko je djelo bilo dovršeno. Na svom je mjestu stajalo nešto više od pedeset godina: [[potres]] je uzdrmao Rodos i Kolos je propao u [[more]]. Dijelovi golemih nožnih cijevi ostali su stajati na podnožjima.

Godine 653. prodani su ostaci kipa nekom židovskom trgovcu iz Edese koji ih je podijelio u devetsto tovara [[deva]] i rastalio na kopnu. Nitko ne zna točno kako je izgledao Kolos, ali "''izgled mu je u svakom slučaju morao biti neopisivo odvratan, neukusan, ogavan, pri tom prost u sasvim nedozvoljenoj mjeri''" - tako je [[Willy Haas]] kritički pribilježio čuvši za namjeru da tu skulpturu u interesu [[turizam|turizma]] kane ponovno postaviti.
Dvanaest godina kasnije. oko 270. godine prije Krista, veliko je djelo bilo dovršeno. Na svom je mjestu stajalo nešto više od pedeset godina: [[potres]] je pogodio Rodos i kip Kolosa se srušio u [[more]]. Dijelovi golemih nožnih cijevi ostali su stajati na podnožjima.
Godine 653. ostaci kipa su prodani židovskom trgovcu iz Edese koji ih je podijelio u devetsto tovara [[deva]] i rastalio na kopnu. Nitko ne zna točno kako je izgledao Kolos, ali "''izgled mu je u svakom slučaju morao biti neopisivo odvratan, neukusan, ogavan, pri tom prost u sasvim nedozvoljenoj mjeri''" - tako je [[Willy Haas]] kritički pribilježio čuvši za namjeru da tu skulpturu u interesu [[turizam|turizma]] kane ponovno postaviti.


{{sedam čuda}}
{{sedam čuda}}

Inačica od 10. studenoga 2013. u 18:58

Kolos s otoka Roda

Prema nekom suvremeniku navodno je na bogatom otoku Rodosu bilo 3000 kipova, od toga ih je stotinu bilo iznimne veličine.

Tu se nalazio i najznamenitiji kip, divovski Kolos s Rodosa, skulptura sunčanog boga Helija sačinjen u bronci. Pretpostavlja se da je taj lik bio visok 30 do 40 metara, težak sedamdesetak tona a raširenih nogu stajao je na dva golema kamena postolja iznad ulaza u luku Rodos držeći goruću baklju u ispruženoj ruci.

Odluku da odliju i svoga boga zaštitnika; donijeli su ljudi s Rodosa po predaji poslije njihove pobjede nad makedonskim kraljem Demetrijem Poliorketom što su je izvojevali u IV. stoljeću prije naše ere. Demetrije je dugo vremena opsjedao otok, ali se potom bez uspjeha povukao. Navodno su ljudi s Rodosa ostavljeni materijal iz opsade prodali i utržak upotrijebili da odliju kip.

Taj su rad povjerili kiparu Haru. Prvim je nacrtima započeo godine 291. prije Kristova rođenja.

Dvanaest godina kasnije. oko 270. godine prije Krista, veliko je djelo bilo dovršeno. Na svom je mjestu stajalo nešto više od pedeset godina: potres je pogodio Rodos i kip Kolosa se srušio u more. Dijelovi golemih nožnih cijevi ostali su stajati na podnožjima. Godine 653. ostaci kipa su prodani židovskom trgovcu iz Edese koji ih je podijelio u devetsto tovara deva i rastalio na kopnu. Nitko ne zna točno kako je izgledao Kolos, ali "izgled mu je u svakom slučaju morao biti neopisivo odvratan, neukusan, ogavan, pri tom prost u sasvim nedozvoljenoj mjeri" - tako je Willy Haas kritički pribilježio čuvši za namjeru da tu skulpturu u interesu turizma kane ponovno postaviti.