Arheologija

Arheološko nalazište u Solinu

Arheologija je znanost koja sustavno proučava i istražuje stare materijalne ostatke s ciljem rekonstrukcije cjelokupnog života čovječanstva.

Sam naziv potječe od starogrčkih riječi aρχαιος (star, drevan) i λογος (riječ, pripovijest). Riječ aρχαιολογία postojala je u starogrčkom jeziku, ali u svom prvobitnom značenju - pričanje starih priča. Riječ arheologija ponovno koristi francuski putopisac Jacques Spon u 17.stoljeću, pridajući joj značenje blisko modernom poimanju.

Specijalizacija prema predmetu istraživanja

Rekonstrukcija obitelji krapinskog neandertalca na Hušnjakovu brijegu u Krapini

Prema kriteriju pojave pisma, arheologija se konvencionalno dijeli na dvije velike grane:

• prapovijesna arheologiju - istražuje materijalne ostatke kultura i civilizacija koje ne poznaju pismo, i
• povijesna arheologiju - istražuje kulture i civilizacije kod kojih je raširena uporaba pisma.

Unutar prapovijesne arheologije postoje daljnje, uže specijalizacije:

• paleolitik ili starije kameno doba, doba lovaca i sakupljača,
• mezolitik ili srednje kameno doba, prijelazno doba, pojava poljodjelstva i raširen ribolov,
• neolitik ili mlađe kameno doba, od naglog razvoja poljodjelstva, pojava pripitomljavanja životinja,
• eneolitik ili bakreno doba, prijelazno doba; uporaba bakra i primitivnih bakrenih slitina, visok značaj stočarstva,
• brončano doba, raširena uporaba bronce, i
• željezno doba, raširena uporaba željeza.

Unutar povijesne arheologije specijalizacije su uglavnom geografske ili kulturološke, npr.:

• egiptologija, biblijska arheologija, antička arheologija,
• antička arheologija koja proučava kulturu grčkog i rimskog svijeta nadalje se dijeli na klasičnu arheologiju koja proučava matična područja antičkih civilizacija (Grčku i Italiju), te provincijalnu arheologiju koja proučava grčke kolonije i rimske provincije,
• starokršćanska arheologija proučava rane kršćanske materijalne ostatke.
• srednjovjekovna arheologija istražuje razdoblje od propasti Zapadnoga Rimskog Carstva do stvaranja novih etničkih zajednica i uspostave njihovih država,
• novovjekovna arheologija,
• industrijska arheologija.

Metodološka specijalizacija

Arheološka znanost (arheometrija) obuhvaća metodologiju radnji uoči istraživanja (rekognosciranje), samog arheološkog iskopavanja, snimanja, dokumentiranja, zaštite, konzervacije i reprezentacije lokaliteta i nalaza. Unutar arheometrije postoje uže specijalizacije:

• arheologija okoliša istražuje ljudsko korištenje prirodnih resursa i prilagodbu okolišu,

• podvodna arheologija istražuje arheološke ostatke koji se danas nalaze pod vodom,

• etnoarheologija proučava suvremeno ljudsko društvo (primjerice običaje izoliranih kultura) s ciljem boljeg razumijevanja arheoloških podataka,

• zračna arheologija prikuplja podatke uglavnom zračnom fotografijom, koji su dragocjeni za otkrivanje i interpretaciju arheoloških nalazišta.

Postoje još mnoge specijalizacije poput socijalne arheologije, kognitivne arheologije, arheologije proizvodnje i tehnologije, geoarheologije, zooarheologije, rodne arheologije itd.

Vremenska tablica

Egipatski hijeroglifi

Značajna povijesna otkrića	Godina
Otkriveni Pompeji	1748.
Jedan časnik Napoleonove vojske otkriva Ružin kamen s ispisanim hijeroglifima iz 6.st.pr.Kr.	1799.
Otkriven Abu Simbel	1812.
Znanstvenici dešifrirali egipatske hijeroglife	1822.
Evans i Prestwich potvrđuju starost ljudske vrste i povezanost čovjeka s izumrlim životinjama.	1861.
Pronađeni dokazi Homo erectusa	1891.
Howard Carter otkriva Tutankhamonov grob	1922.
Louis Leakey počinje iskopavanje u Olduval Gorge	1931.
Arheolozi otkrivaju prethistorijske crteže u Lascauxu	1940.
Otkriveno radiokarbonsko datiranje	1949.
Donald Johanson otkriva "Lucy", prvobitnog hominida	1974.

Vanjske poveznice

Predložak:Link FA