Karlo III., zapadnofranački kralj: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Addbot (razgovor | doprinosi)
m Bot: Migrating 41 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q187519 (translate me)
Nema sažetka uređivanja
Redak 1: Redak 1:
{{Monarh
{{Monarh
| ime = Karlo III. Glupi
| ime = Karlo III.
| slika = [[Datoteka:CharlesIII le simple Jean de Tillet-Recueil des rois de France.jpg|190px|Karlo III.]]
| slika = [[Datoteka:CharlesIII le simple Jean de Tillet-Recueil des rois de France.jpg|190px|Karlo III.]]
| opis =
| opis =

Inačica od 13. studenoga 2013. u 20:19

Karlo III.
Karlo III.
kralj Francuske
Prethodnik Odo, kralj Francuske
Nasljednik Rudolf, kralj Francuske
Supruge Frederuna
Edgiva
Djeca Gizela
Rotruda
Hildegarda
Frederuna
Ermentruda
Adelajda
Luj IV., kralj Francuske
Otac Luj II., kralj Francuske
Majka Adelajda od Pariza
Vjera kršćanstvo

Karlo III. 'Glupi' ili 'Bezazleni' (lat. Karolus Simplex) (17. rujna 879 - 7. listopada 929) bio je francuski kralj od 898. - 923. godine, brat Luja III. i Karlomana.

Biografija

Karlo III. je bio posmrtni sin kralja Luja II. Rodila ga je kraljica Adelaide od Pariza. Poslije trogodišnjeg rata krajem 897. godine pobijedio je "nezakonitog" kralja Oda uz pomoć njemačkih vojnika.

S ciljem sprječavanja daljnjih prodora Vikinga na francusko tlo daruje im ugovorom iz Saint Clair-sur-Eptea današnju Normandiju koja je po njima dobila ime (Normani, ljudi sa sjevera). Time je obvezao vikinškog vođu Rollona da brani cijelu Francusku od napada ostalih vikinških plemena. Tako je nastalo Vojvodstvo Normandija.

Njegova neoprezna vladavina kojom moćni plemići nisu bili niti najmanje zadovoljni rezultira na kraju njihovom uspješnom pobunom 922. godine.

Tijekom kratkog rata Karlo je oboren, ali ne prije nego što je uspio likvidirati u bitci uzurpatora Roberta I. Pobunjeni plemići koji su pobjedili u ratu za svog novog kralja biraju Rudolfa, burgunskog vojvodu.

Karlo III. je do svoje smrti 929. bio zatvoren pod oružanom stražom. Njegov sin Luj IV. će poslije uzurpatorove smrti postati novi kralj.

Supruge

Karlove su žene bile Frederuna i Edgiva. Frederuna je rodila samo kćeri, čija su imena: Gizela, Rotruda, Hildegarda, Frederuna (nazvana po majci), Ermentruda i Adelajda (nazvana po svojoj baki, Karlovoj majci). Edgiva je bila majka Luja IV. te sestra carice Edite.

Poveznice

Izvori

  • Gwatking, H. M., Whitney, J. P., et al. Cambridge Medieval History: Volume III—Germany and the Western Empire.