Robert II., kralj Francuske

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Dinastija Capet
(originalni ogranak)
Hugo Capet
Djeca
   Robert II.
Robert II.
Djeca
   Henrik I.
   Robert I. Burgundski
Henrik I.
Djeca
   Filip I.
   Hugo I., grof Vermandoisa
Filip I.
Djeca
   Luj VI.
Luj VI.
Djeca'
   Luj VII.
   Robert I., grof Dreuksa
Luj VII.
Djeca
   Marija Capet
   Aliks
   Margarita
   Alis, grofica Veksina
    Filip II.
   Agnez, od Francuske
Filip II. August
Djeca
   Luj VIII.
Luj VIII.
Djeca
   Luj IX.
   Robert I., grof Artoisa
   Alfons, grof Toulouse
   sveta Izabela Francuska
   Karlo I., kralj Sicilije i Napulja
Luj IX.
Djeca
   Filip III.
   Robert, grof Clermonta
   Agnez, od Francuske
Filip III.
Djeca
   Filip IV.
   Karlo III., grof od Valoisa
   Luj, grof Evreuksa
   Margarita od Francuske
Filip IV. Lijepi
Djeca
   Luj X.
   Filip V.
   Izabela Francuska
   Karlo IV.
Luj X.
Djeca
   Ivana II. Navarska
   Ivan I.
Ivan I.
Filip V.
Karlo IV.

Robert II. 'Pobožni' (francuski: Robert II le Pieux) (27. ožujka 972. - 20. srpnja 1031.), francuski kralj od 996. do 1031.

Biografija[uredi VE | uredi]

Robert II. rodio se 27. ožujka 972. u Orléansu, kao sin budućeg kralja Huga Capeta i Adelajde od Akvitanije.

Robert je nakon očeva izbora za kralja 987. određen za prijestolonasljednika, čime je potvrđena vlast dinastije Capet u Francuskoj. Unatoč bračnim problemima zbog kojih je bio privremeno izopćen, Robert je bio pobožan katolik, zbog čega je i nazvan Robert Pobožni. Uz glazbenu nadarenost bio je i skladatelj, pjevač i pjesnik.

Kraljevstvo koje je Robert naslijedio nije bilo veliko, i u pokušaju proširenja svoje vlasti, odlučno je tražio svoje pravo preuzimanja feudalnih posjeda koji bi ostali bez gospodara, što je obično rezultiralo sukobom. Njegova invazija na Burgundiju 1003. bila je neuspješna, i tek je 1016. zadobivši podršku Crkve bio priznat za vojvodu Burgundije.

Među Robertovim neprijateljima bili su i njegovi sinovi Henrik i Robert. Ovaj je sukob rezultirao građanskim ratom, u kojem je Robertova vojska izgubila, te se on povukao iz Pariza.

Umro je tijekom rata sa svojim sinovima 20. srpnja 1031. u Melunu. Pokopan je sa svojom trećom ženom u Bazilici sv. Denisa.

Obitelj[uredi VE | uredi]

Robert se ženio tri puta:

  • c. 988. - Susanne (Rosala),(c.945. - 26. siječnja 1003.). Talijanska princeza i udovica flandrijskoga grofa Arnulfa, skoro 30 godina starija od Roberta. Brak je dogovorio Robertov otac, a završio je razvodom 989.
  • c. 996. - Bertha, princeza Burgundije (952.-1035.). Budući da su bili rođaci, papa Grgur V. nije odobrio brak, i Robert je bio izopćen. Nakon dugih pregovora s papom Silvestrom II. brak je poništen.
  • 1001. - Konstanca od Arlesa (973.-25. srpnja, 1032.). Kći grofa Vilima Provansalskog, sklona spletkama i ambiciji, mužu je zagorčala život.

Djeca iz trećeg braka:

  1. Hedviga (Advisa/Alix) - (1003. - 8. siječnja 1079.)
  2. Hugo Magnus - (1007.-17. rujna 1025.)
  3. Henrik I. - (4. svibnja 1008. - 4. kolovoza 1060.)
  4. Adela - (1009.-5. lipnja 1063.)
  5. Robert - (1011. - 21. ožujka 1076.)
  6. Odo (Eudes) - (1013.-1056.)
  7. Konstanca - (1014.-1052.)


Prethodnik:
Hugo Capet
Kralj Francuske Nasljednik:
Henrik I.


Poveznice[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  • Lewis, Andrew W. "Anticipatory Association of the Heir in Early Capetian France." The American Historical Review, Vol. 83, No. 4. (Oct., 1978), pp 906–927.
  • Jessee, W. Scott. "A missing Capetian princess: Advisa, daughter of King Robert II of France". Medieval Prosopography, 1990.
  • Nolan, Kathleen D. Capetian Women, 2003.