Endokrine žlijezde: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
|||
Redak 11: | Redak 11: | ||
* '''višestanične žlijezde''' - koje se pak dijele na folikularne i kordonalne žlijezde. |
* '''višestanične žlijezde''' - koje se pak dijele na folikularne i kordonalne žlijezde. |
||
Jedini primjer folikularnih endokrinih žlijezda je [[štitna žlijezda]], čije su stanice organizirane u kuglaste šupljine ispunjene prekursorom hormona koji se naziva [[koloid]]. Kordonalne endokrine žlijezde su izgrađene od stanica raspoređenih u dugim nizovima uz koje se nalaze [[Kapilara|kapilare]]. Primjer ovakvih žlijezda su [[Langerhansovi otočići]] u [[Gušterača|gušterači]]. |
Jedini primjer folikularnih endokrinih žlijezda je [[štitna žlijezda]], čije su stanice organizirane u kuglaste šupljine ispunjene prekursorom hormona koji se naziva [[koloid]]. Kordonalne endokrine žlijezde su izgrađene od stanica raspoređenih u dugim nizovima uz koje se nalaze [[Kapilara|kapilare]]. Primjer ovakvih žlijezda su [[Langerhansovi otočići]] u [[Gušterača|gušterači]]. |
||
==[[Endokrine žlijezde]] i [[hormoni]]== |
|||
[[Datoteka: Illu endocrine system.png|mini|300 px| Raspored glavnih endokrinih žlijezda u tijelu muškarca i žene. '''1. [[Epifiza]] 2. [[Hipofiza]] 3. [[Štitna žlijezda]] 4. [[Prsna žlijezda]] 5. [[Nadbubrežna žlijezda]] 6. [[Gušterača]] 7. [[Jajnici|Jajnik]] 8. [[Testisi|Testis]]''' ]] |
|||
* '''[[Hipotalamus]]''' |
|||
* '''[[Hipofiza]]''' |
|||
** Adenohipofiza (prednji režanj) |
|||
** Pars intermedia (srednji režanj) |
|||
** Neurohipofiza (stražnji režanj): |
|||
* '''[[Epifiza]] (Pinealna žlijezda)''' |
|||
* '''[[Štitna žlijezda]]''' |
|||
* '''[[Doštitne žlijezde]]''' |
|||
* '''[[Gušterača]]''' (endokrini dio gušterače): |
|||
* '''[[Nadbubrežna žlijezda]]''' |
|||
** Srž nadbubrežne žlijezde |
|||
** Kora nadbubrežne žlijezde |
|||
* '''[[Spolne žlijezde]]''' |
|||
** [[Jajnici]] |
|||
** [[Sjemenici]] |
Inačica od 16. studenoga 2013. u 01:41
Endokrine žlijezde
Endokrine žlijezde su žlijezde s unutarnjim lučenjem. One proizvode hormone, koji se oslobađaju u krv ili limfni sustav. Hormoni ulaze u krvotok, stoga se njihovo djelovanje projicira daleko od mjesta gdje su proizvedeni. Molekula određenog hormona ima ulogu mijenjanja metabolizma stanica u tijelu koje imaju receptore za taj hormon: npr. hipofizarni se hormon TSH veže isključivo na receptore prisutne na stanicama štitne žlijezde i djeluje samo na njih.
Po svoj kemijskoj prirodi, hormoni se dijele na dvije skupine: steroidni (kao npr. spolni hormoni ili kortizol) i peptidni hormoni (kao inzulin ili hipofizarni hormoni). Kemijska priroda hormona određuje i način djelovanja na ciljanu stanicu. Steroidni su hormoni hidrofobni, sposobni su stoga prolaziti kroz staničnu membranu i vezati se na receptore unutar citoplazme. Peptidni pak hormoni imaju svoje receptore na samoj staničnoj membrani na površini stanice. Veza peptidni hormon-receptor aktivira lančani niz staničnih reakcija koje mijenjaju metabolizam same stanice. Ovaj se proces zove prijenos ili transdukcija signala.
Za razliku od egzokrinih žlijezda, epitel endokrinih žlijezda ne formira adenomere i sekrecijske kanale, već se organizira u skupine okružene razvijenim sustavom kapilara.
Endokrine žlijezde možemo podijeliti na dvije skupine:
- jednostanične žlijezde - koje čine tzv. difuzni endokrini sustav
- višestanične žlijezde - koje se pak dijele na folikularne i kordonalne žlijezde.
Jedini primjer folikularnih endokrinih žlijezda je štitna žlijezda, čije su stanice organizirane u kuglaste šupljine ispunjene prekursorom hormona koji se naziva koloid. Kordonalne endokrine žlijezde su izgrađene od stanica raspoređenih u dugim nizovima uz koje se nalaze kapilare. Primjer ovakvih žlijezda su Langerhansovi otočići u gušterači.
Endokrine žlijezde i hormoni
- Hipofiza
- Adenohipofiza (prednji režanj)
- Pars intermedia (srednji režanj)
- Neurohipofiza (stražnji režanj):
- Epifiza (Pinealna žlijezda)
- Gušterača (endokrini dio gušterače):
- Nadbubrežna žlijezda
- Srž nadbubrežne žlijezde
- Kora nadbubrežne žlijezde