Endokrine žlijezde: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Redak 11: Redak 11:
* '''višestanične žlijezde''' - koje se pak dijele na folikularne i kordonalne žlijezde.
* '''višestanične žlijezde''' - koje se pak dijele na folikularne i kordonalne žlijezde.
Jedini primjer folikularnih endokrinih žlijezda je [[štitna žlijezda]], čije su stanice organizirane u kuglaste šupljine ispunjene prekursorom hormona koji se naziva [[koloid]]. Kordonalne endokrine žlijezde su izgrađene od stanica raspoređenih u dugim nizovima uz koje se nalaze [[Kapilara|kapilare]]. Primjer ovakvih žlijezda su [[Langerhansovi otočići]] u [[Gušterača|gušterači]].
Jedini primjer folikularnih endokrinih žlijezda je [[štitna žlijezda]], čije su stanice organizirane u kuglaste šupljine ispunjene prekursorom hormona koji se naziva [[koloid]]. Kordonalne endokrine žlijezde su izgrađene od stanica raspoređenih u dugim nizovima uz koje se nalaze [[Kapilara|kapilare]]. Primjer ovakvih žlijezda su [[Langerhansovi otočići]] u [[Gušterača|gušterači]].

==[[Endokrine žlijezde]] i [[hormoni]]==

[[Datoteka: Illu endocrine system.png|mini|300 px| Raspored glavnih endokrinih žlijezda u tijelu muškarca i žene. '''1. [[Epifiza]] 2. [[Hipofiza]] 3. [[Štitna žlijezda]] 4. [[Prsna žlijezda]] 5. [[Nadbubrežna žlijezda]] 6. [[Gušterača]] 7. [[Jajnici|Jajnik]] 8. [[Testisi|Testis]]''' ]]

* '''[[Hipotalamus]]'''

* '''[[Hipofiza]]'''
** Adenohipofiza (prednji režanj)
** Pars intermedia (srednji režanj)
** Neurohipofiza (stražnji režanj):

* '''[[Epifiza]] (Pinealna žlijezda)'''

* '''[[Štitna žlijezda]]'''

* '''[[Doštitne žlijezde]]'''

* '''[[Gušterača]]''' (endokrini dio gušterače):

* '''[[Nadbubrežna žlijezda]]'''
** Srž nadbubrežne žlijezde
** Kora nadbubrežne žlijezde

* '''[[Spolne žlijezde]]'''
** [[Jajnici]]
** [[Sjemenici]]

Inačica od 16. studenoga 2013. u 01:41

Endokrine žlijezde

Endokrine žlijezde su žlijezde s unutarnjim lučenjem. One proizvode hormone, koji se oslobađaju u krv ili limfni sustav. Hormoni ulaze u krvotok, stoga se njihovo djelovanje projicira daleko od mjesta gdje su proizvedeni. Molekula određenog hormona ima ulogu mijenjanja metabolizma stanica u tijelu koje imaju receptore za taj hormon: npr. hipofizarni se hormon TSH veže isključivo na receptore prisutne na stanicama štitne žlijezde i djeluje samo na njih.

Po svoj kemijskoj prirodi, hormoni se dijele na dvije skupine: steroidni (kao npr. spolni hormoni ili kortizol) i peptidni hormoni (kao inzulin ili hipofizarni hormoni). Kemijska priroda hormona određuje i način djelovanja na ciljanu stanicu. Steroidni su hormoni hidrofobni, sposobni su stoga prolaziti kroz staničnu membranu i vezati se na receptore unutar citoplazme. Peptidni pak hormoni imaju svoje receptore na samoj staničnoj membrani na površini stanice. Veza peptidni hormon-receptor aktivira lančani niz staničnih reakcija koje mijenjaju metabolizam same stanice. Ovaj se proces zove prijenos ili transdukcija signala.

Za razliku od egzokrinih žlijezda, epitel endokrinih žlijezda ne formira adenomere i sekrecijske kanale, već se organizira u skupine okružene razvijenim sustavom kapilara.

Endokrine žlijezde možemo podijeliti na dvije skupine:

  • višestanične žlijezde - koje se pak dijele na folikularne i kordonalne žlijezde.

Jedini primjer folikularnih endokrinih žlijezda je štitna žlijezda, čije su stanice organizirane u kuglaste šupljine ispunjene prekursorom hormona koji se naziva koloid. Kordonalne endokrine žlijezde su izgrađene od stanica raspoređenih u dugim nizovima uz koje se nalaze kapilare. Primjer ovakvih žlijezda su Langerhansovi otočići u gušterači.

Endokrine žlijezde i hormoni

Raspored glavnih endokrinih žlijezda u tijelu muškarca i žene. 1. Epifiza 2. Hipofiza 3. Štitna žlijezda 4. Prsna žlijezda 5. Nadbubrežna žlijezda 6. Gušterača 7. Jajnik 8. Testis
  • Hipofiza
    • Adenohipofiza (prednji režanj)
    • Pars intermedia (srednji režanj)
    • Neurohipofiza (stražnji režanj):