Logika: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Uklonjena promjena suradnika 178.221.150.228, vraćeno na zadnju inačicu suradnika Logicius
Redak 1: Redak 1:
'''Logika''' je grana [[filozofija|filozofije]]. To je [[znanost]] o oblicima ispravne (pravilan, ispravan, točan) [[misao|misli]] i [[Metodologija|metodama]] [[Gnoseologija|spoznaje]]. Logika sa [[Metodologija|metodologijom]] je jedna od osnovnih filozofskih disciplina.
'''Logika''' je grana [[filozofija|filozofije]]. To je [[znanost]] o oblicima ispravne (pravilan, ispravan, točan) [[misao|misli]] i [[Metodologija|metodama]] [[Gnoseologija|spoznaje]]. Logika sa [[Metodologija|metodologijom]] je jedna od osnovnih filozofskih disciplina.


== Počeci logike u Europi ==
== Početci logike u Europi ==


Počeci logike u [[Europa|Europi]] vežu se za [[stara Grčka|staru Grčku]], a njenim osnivačem smatra se [[Aristotel]]. On je u svojim djelima raspravljao o svim osnovnim pitanjima logike. Pored Aristotela, logikom su se bavili i filozofi [[megarsko-stoička škola|megarsko-stoičke škole]] koji su osobito dobro proučili deduktivne zaključke.
Početci logike u [[Europa|Europi]] vežu se za [[stara Grčka|staru Grčku]], a njenim osnivačem smatra se [[Aristotel]]. On je u svojim djelima raspravljao o svim osnovnim pitanjima logike. Pored Aristotela, logikom su se bavili i filozofi [[megarsko-stoička škola|megarsko-stoičke škole]] koji su osobito dobro proučili deduktivne zaključke.
U 17. st. prevlast deduktivne logike kritizira [[Francis Bacon]] te udara temelje induktivnoj logici.
U 17. st. prevlast deduktivne logike kritizira [[Francis Bacon]] te udara temelje induktivnoj logici.



Inačica od 3. siječnja 2014. u 09:57

Logika je grana filozofije. To je znanost o oblicima ispravne (pravilan, ispravan, točan) misli i metodama spoznaje. Logika sa metodologijom je jedna od osnovnih filozofskih disciplina.

Početci logike u Europi

Početci logike u Europi vežu se za staru Grčku, a njenim osnivačem smatra se Aristotel. On je u svojim djelima raspravljao o svim osnovnim pitanjima logike. Pored Aristotela, logikom su se bavili i filozofi megarsko-stoičke škole koji su osobito dobro proučili deduktivne zaključke. U 17. st. prevlast deduktivne logike kritizira Francis Bacon te udara temelje induktivnoj logici.

Vidi također