Stjepan Crnogorac: razlika između inačica
Nova stranica: {{Radovi}} {{Infookvir životopis | ime = Stjepan Crnogorac | slika = | veličina = 125px | opis slike = | rodno_ime = | pseudonim = |... |
gotovo. |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
{{Radovi}} |
|||
{{Infookvir životopis |
{{Infookvir životopis |
||
| ime = Stjepan Crnogorac |
| ime = Stjepan Crnogorac |
||
| slika = |
| slika = Stjepan Crnogorac.jpg |
||
| veličina = 125px |
| veličina = 125px |
||
| opis slike = Crnogorčeva slika iz lažirane putovnice SFR Jugoslavije na ime Marko Golac. |
|||
| opis slike = |
|||
| rodno_ime = |
| rodno_ime = |
||
| pseudonim = |
| pseudonim = |
||
Redak 14: | Redak 13: | ||
| nacionalnost = [[Hrvati|Hrvat]] |
| nacionalnost = [[Hrvati|Hrvat]] |
||
| etnicitet = |
| etnicitet = |
||
| državljantvo = [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] |
| državljantvo = [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]], [[Austrija]] |
||
| poznat_po = |
| poznat_po = |
||
| obrazovanje = |
| obrazovanje = |
||
Redak 41: | Redak 40: | ||
}} |
}} |
||
'''Stjepan Crnogorac''' ([[Sovići]], [[Bosna i Hercegovina]], [[7. prosinca]] [[1946.]] - ''nestao u'' [[Salzburg]]u, [[3. srpnja]] [[1972.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] emigrant kojeg su oteli i ubili agenti jugoslavenske |
'''Stjepan Crnogorac''' ([[Sovići]], [[Bosna i Hercegovina]], [[7. prosinca]] [[1946.]] - ''nestao u'' [[Salzburg]]u, [[3. srpnja]] [[1972.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] emigrant kojeg su oteli i ubili agenti jugoslavenske [[UDBA|Uprave državne sigurnosti]] (UDBA). Crnogorčevu otmicu i likvidaciju je u potpunosti organizirala i sprovela u djelo UDBA [[Socijalistička Republika Slovenija|SR Slovenije]]. |
||
== Životopis == |
|||
Stjepan Crnogorac je rođen 7. prosinca 1946. u Sovićima pokraj [[Grude|Gruda]] u [[Hercegovina|Hercegovini]]. Osnovnu školu je završio u rodnom mjestu, a gimnaziju u Grudama. Nakon gimnazije upisao je Bogoslovni fakultet, ali je ubrzo od istoga odustao. Školovanje je nastavio u Austriji, gdje je upisao studij psihologije i filozofije na [[Sveučilište u Salzburgu|Sveučilištu u Salzburgu]]. U Salzburgu upoznao vlč. [[Vilim Cecelj|Vilima Cecelju]], voditelja tamošnje Hrvatske katoličke misije, koji mu je pomogao da pronađe smještaj i dobije posao u Caritasu. Crnogorac je aktivno sudjelovao u radu misije, posebice kao ministrant i pjevač u crkvenome zboru. U Salzburgu je Crnogorac upoznao nekolicinu hrvatskih studenata i mlađih "[[gastarbajter]]a", koji su kasnije bili osumnjičeni da su pomagali "Fenix skupinu", poznatiju u jugoslavenskoj javnosti kao [[Bugojanska skupina]]. Petorica Crnogorčevih prijatelja i poznanika iz Salzburga priključili su se toj devetnaesteročlanoj skupini koja je ušla na područje [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavije|SFR Jugoslavije]] [[20. lipnja]] [[1972.]] godine, s ciljem da pokrenu protujugoslavenski ustanak.<ref name="jl1">{{Citiranje www|naslov=BIVŠI DJELATNIK KOS-a OTKRIVA ‘Znam kako je hrvatskog emigranta Udba otela i ubila 1972.!’|url=http://www.jutarnji.hr/bivsi-djelatnik-kos-a-otkriva-za-jutarnji--znam-kako-je-hrvatskog-emigranta-stjepana-crnogorca-slovenska-udba-otela-i-ubila-1972--godine---/1138894/|autor=Vlado Vurušić|autorlink=|prezime=|ime=|koautori=|urednik=|izdavač=[[Jutarnji list]]|format=|rad=|stranice=|dan=11. studenoga 2013.|mjesec=|godina=|preuzeto=8. siječnja 2014.|arhivurl=|arhivdatum=|citat=}}</ref><ref name="jl2">{{Citiranje www|naslov=EKSKLUZIVNO Evo dokaza da je hrvatskog emigranta 1975. godine ubila slovenska Udba|url=http://www.jutarnji.hr/-pronasao-sam-dokaze-da-je-martinovica-ubio-udbaski-ubojica--slovenski-publicist-natjerao-austriju-da-pokrene-istragu/1152836/|autor=Boris Orešić, Darko Tomaš|autorlink=|prezime=|ime=|koautori=|urednik=|izdavač=[[Jutarnji list]]|format=|rad=|stranice=|dan=8. siječnja 2014.|mjesec=|godina=|preuzeto=8. siječnja 2014.|arhivurl=|arhivdatum=|citat=}}</ref> |
|||
== Nestanak i likvidacija == |
|||
Crnogorac je 3. srpnja 1972. nestao iz svog stana u Salzburgu. Slovenski istražitelj i bivši djelatnik KOS-a, Roman Leljak, je [[2013.]] godine, nakon gotovo godinu dana “kopanja” po arhivima slovenske Udbe, uspio odgonetnuti misteriozni nestanak Stjepana Crnogoraca. Prema Leljaku, Crnogorca su u pomno isplaniranoj operaciji "Pero" oteli pripadnici slovenske UDBE. Tog radnog ponedjeljka trojica suradnika UDBE, kodnih imena "Bilič", "Kovač" i "Željko", upala su u Crnogorčev stan te su ga kao pripadnici austrijske policije pod optužbom za krijumčarenje droge trebali sprovesti u postaju. Crnogorac se nije opirao, a na ulici su čekala još trojica suradnika: "Špela", "Branko" i "Boris", a u ulici na razdaljini od nekih 300 do 500 metara bila su raspoređena još trojica opservera, tzv. osiguravatelja koji su se trebali uključiti u akciju da je nešto krenulo po zlu. Crnogorca su ugurali u automobil, omamili, te s lažnim dokumentima prebacili u [[Ljubljana|Ljubljanu]]. Crnogorac se probudio u zatamnjenoj sobi ljubljanske ispostave UDBE, gdje je 4. srpnja počelo njegovo saslušanje snimljeno na tri kasete. U organizaciji same otmice sudjelovalo je oko 25 operativaca UDBE, te još najmanje 100 suradnika, informativaca i doušnika. Nakon provedene akcije, operativac slovenske UDBE Boris Mužič je pisao tadašnjem šefu republičkog SDV-a (Služba državne varnosti) Slovenije [[Silvo Gorenc|Silvu Gorencu]] šifriranu depešu DX o uspjehu operacije "Pero", te je zatraži 20.000 američkih [[dolar]]a i 70.000 [[Jugoslavenski dinar|dinara]] za isplatu suradnika koji su sudjelovali u akciji. U Ljubljani su Crnogorca nakon ispitivanja likvidirali i pokopali na, za sada, nepoznatoj lokaciji, vjerovatno oko [[Kočevski Rog|Kočevskog Roga]].<ref name="jl1"/><ref name="jl2"/> |
|||
Prema navodima UDBE i KOS-a, Crnogorac je pripadao najužem vodstvu koje je organiziralo operaciju Fenix, te je prema saznanjima Udbinih agenata i doušnika ubačenih među emigrante u Salzburgu pripremao još jednu skupinu, od gotovo 35 ljudi, koja se trebala ubaciti u Jugoslaviju, odnosno priključiti bugojanskoj skupini.<ref name="jl1"/> |
|||
Prema navodima Leljaka, Crnogorac je bio nevin mladić koji je studirao u Salzburgu i svirao u bendu, te nije imao nikakve veze s ekstremnom hrvatskom emigracijom i udruženjem [[Hrvatsko revolucionarno bratstvo]]. Leljak tvrdi da kada su Udbini agenti shvatili da nemaju Crnogorca za što osuditi, ubili su ga misleći da se za to nikada neće doznati.<ref name="jl2"/> |
|||
== Izvori == |
|||
{{izvori}} |
|||
{{GLAVNIRASPORED:Crnogorac, Stjepan}} |
Inačica od 8. siječnja 2014. u 20:58
Stjepan Crnogorac | |
Rođenje | 7. prosinca 1946. |
---|---|
Smrt | 3. srpnja 1972. (nestao) |
Nacionalnost | Hrvat |
Državljanstvo | SFR Jugoslavija, Austrija |
Portal o životopisima |
Stjepan Crnogorac (Sovići, Bosna i Hercegovina, 7. prosinca 1946. - nestao u Salzburgu, 3. srpnja 1972.), hrvatski emigrant kojeg su oteli i ubili agenti jugoslavenske Uprave državne sigurnosti (UDBA). Crnogorčevu otmicu i likvidaciju je u potpunosti organizirala i sprovela u djelo UDBA SR Slovenije.
Životopis
Stjepan Crnogorac je rođen 7. prosinca 1946. u Sovićima pokraj Gruda u Hercegovini. Osnovnu školu je završio u rodnom mjestu, a gimnaziju u Grudama. Nakon gimnazije upisao je Bogoslovni fakultet, ali je ubrzo od istoga odustao. Školovanje je nastavio u Austriji, gdje je upisao studij psihologije i filozofije na Sveučilištu u Salzburgu. U Salzburgu upoznao vlč. Vilima Cecelju, voditelja tamošnje Hrvatske katoličke misije, koji mu je pomogao da pronađe smještaj i dobije posao u Caritasu. Crnogorac je aktivno sudjelovao u radu misije, posebice kao ministrant i pjevač u crkvenome zboru. U Salzburgu je Crnogorac upoznao nekolicinu hrvatskih studenata i mlađih "gastarbajtera", koji su kasnije bili osumnjičeni da su pomagali "Fenix skupinu", poznatiju u jugoslavenskoj javnosti kao Bugojanska skupina. Petorica Crnogorčevih prijatelja i poznanika iz Salzburga priključili su se toj devetnaesteročlanoj skupini koja je ušla na područje SFR Jugoslavije 20. lipnja 1972. godine, s ciljem da pokrenu protujugoslavenski ustanak.[1][2]
Nestanak i likvidacija
Crnogorac je 3. srpnja 1972. nestao iz svog stana u Salzburgu. Slovenski istražitelj i bivši djelatnik KOS-a, Roman Leljak, je 2013. godine, nakon gotovo godinu dana “kopanja” po arhivima slovenske Udbe, uspio odgonetnuti misteriozni nestanak Stjepana Crnogoraca. Prema Leljaku, Crnogorca su u pomno isplaniranoj operaciji "Pero" oteli pripadnici slovenske UDBE. Tog radnog ponedjeljka trojica suradnika UDBE, kodnih imena "Bilič", "Kovač" i "Željko", upala su u Crnogorčev stan te su ga kao pripadnici austrijske policije pod optužbom za krijumčarenje droge trebali sprovesti u postaju. Crnogorac se nije opirao, a na ulici su čekala još trojica suradnika: "Špela", "Branko" i "Boris", a u ulici na razdaljini od nekih 300 do 500 metara bila su raspoređena još trojica opservera, tzv. osiguravatelja koji su se trebali uključiti u akciju da je nešto krenulo po zlu. Crnogorca su ugurali u automobil, omamili, te s lažnim dokumentima prebacili u Ljubljanu. Crnogorac se probudio u zatamnjenoj sobi ljubljanske ispostave UDBE, gdje je 4. srpnja počelo njegovo saslušanje snimljeno na tri kasete. U organizaciji same otmice sudjelovalo je oko 25 operativaca UDBE, te još najmanje 100 suradnika, informativaca i doušnika. Nakon provedene akcije, operativac slovenske UDBE Boris Mužič je pisao tadašnjem šefu republičkog SDV-a (Služba državne varnosti) Slovenije Silvu Gorencu šifriranu depešu DX o uspjehu operacije "Pero", te je zatraži 20.000 američkih dolara i 70.000 dinara za isplatu suradnika koji su sudjelovali u akciji. U Ljubljani su Crnogorca nakon ispitivanja likvidirali i pokopali na, za sada, nepoznatoj lokaciji, vjerovatno oko Kočevskog Roga.[1][2]
Prema navodima UDBE i KOS-a, Crnogorac je pripadao najužem vodstvu koje je organiziralo operaciju Fenix, te je prema saznanjima Udbinih agenata i doušnika ubačenih među emigrante u Salzburgu pripremao još jednu skupinu, od gotovo 35 ljudi, koja se trebala ubaciti u Jugoslaviju, odnosno priključiti bugojanskoj skupini.[1]
Prema navodima Leljaka, Crnogorac je bio nevin mladić koji je studirao u Salzburgu i svirao u bendu, te nije imao nikakve veze s ekstremnom hrvatskom emigracijom i udruženjem Hrvatsko revolucionarno bratstvo. Leljak tvrdi da kada su Udbini agenti shvatili da nemaju Crnogorca za što osuditi, ubili su ga misleći da se za to nikada neće doznati.[2]
Izvori
- ↑ a b c Vlado Vurušić. 11. studenoga 2013. BIVŠI DJELATNIK KOS-a OTKRIVA 'Znam kako je hrvatskog emigranta Udba otela i ubila 1972.!'. Jutarnji list. Pristupljeno 8. siječnja 2014. Referenca sadrži prazan nepoznati parametar:
|mjesec=
(pomoć) - ↑ a b c Boris Orešić, Darko Tomaš. 8. siječnja 2014. EKSKLUZIVNO Evo dokaza da je hrvatskog emigranta 1975. godine ubila slovenska Udba. Jutarnji list. Pristupljeno 8. siječnja 2014. Referenca sadrži prazan nepoznati parametar:
|mjesec=
(pomoć)