Zgrada HKD Napredak u Sarajevu: razlika između inačica
m Bot: brisanje 1 međuwiki poveznica premještenih u stranicu d:q11098712 na Wikidati |
m dodana kategorija HKD Napredak uz pomoć dodatka HotCat |
||
| Redak 19: | Redak 19: | ||
[[Kategorija:Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine]] |
[[Kategorija:Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine]] |
||
[[Kategorija:Kultura Hrvata Bosne i Hercegovine]] |
[[Kategorija:Kultura Hrvata Bosne i Hercegovine]] |
||
[[Kategorija:HKD Napredak]] |
|||
Inačica od 11. veljače 2014. u 17:09
Zgrada Hrvatskog kulturnog društva Napredak, popularno Napretkova palača je građevina u Sarajevu. Nalazi se na adresi Ulica Maršala Tita 56.
Na pročelju secesijske zgrade ističe se hrvatski grb i natpis NAPREDAK. Smatra se da je to jedna od najljepših sarajevskih građevina nastalih za vrijeme austro-ugarske vladavine. Zgrada se sastoji od triju zgrada. Prednja je trokatna monumentalna zgrada koja se nalazi do ulice, uklopljena između palača Finci i Salom (također nacionalni spomenik BiH, od 2008.[1]). U prizemlju se nalaze poslovni prostori i prolaz u dvorišni dio zgrade. Drugi dio zgrade je dvorana namijenjena kazališnim predstavama i kinu. Treći dio zgrade je stambena četverokatnica. Danas je u njoj kazalište Kamerni teatar 55 i slastičarna. Na pročelju su dvije skulpture: Prosvjeta i Snaga, djelo Roberta Frangeša Mihanovića. Na krovu se nalazi skulptura Croatia.[2]
Povijest
HKD Napredak, kulturna udruga bosanskohercegovačkih Hrvata odlučila je napraviti svoj Zakladni dom. Projekt za ovu zgradu napravljen je 1911. godine. Projekt je napravio arhitekt Dionis Sunko, koji je ugled u građevinarskom svijetu stekao dvije godine prije projektom zgrade Prve hrvatske štedionice u Osijeku.[3] Impresivna zgrada je građena 1912. i 1913. godine. U svrhu namicanja novih sredstava i vođenja poslova oko izgradnje Zakladnog doma izabran je odbor u sastavu: Ante Tandarić, Anto Alaupović, Mijo Vučak, Ivan Renđec, Ljudevit Dvorniković, Nikola Krešić, Albert Draganić, Jozo Udovčić, Matej Kakarigi, Ivan Budimir, Dane Cvitković, Petar Maričić i Nikola Palandžić (vidi sliku).
Danas je ta zgrada na privremenom popisu spomenika Bosne i Hercegovine.[4]
Izvori
- ↑ (bošnjački)Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika Odluka o proglašenju povijesne građevine - Salomove palače u Sarajevu nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine
- ↑ Ibrahim Krzović, Arhitektura secesije u BiH, Sarajevo Publishing, Sarajevo, 2004.
- ↑ Hrvatska znanstvena bibliografija Marina Bagarić: Arhitekt Dionis Sunko i sarajevska Napretkova palača, Radovi Instituta za povijest umjetnosti (0350-3437) 26 (2002); 160-170
- ↑ (bošnjački) Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika
Vanjske poveznice
- (bošnjački) Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika